Stvaranje Europske energetske unije i dnevni red političkog odlučivanja EU-a
| Autor: | Jelena Radić Đozić |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2017 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Strategos : Znanstveni časopis Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" Volume 1 Issue 2 |
| ISSN: | 2459-8771 2459-8917 |
| Popis: | Pitanje energetske sigurnosti, definirane kao sigurna opskrba energentima, potaknulo je produbljenje europske integracije na energetskom području, koje se držalo neodvojivim dijelom nacionalnog suvereniteta, tek kada je na važnosti dobio sigurnosni stup europske energetske politike sa svojom vanjskom dimenzijom, i to primarno uz opskrbu plinom. Pitanje stvaranja europske energetske unije penjalo se postupno po dnevnom redu EU-a, a uspjelo se popeti visoko tek putanjom „visoke politike”, nakon što je uokvireno kroz sigurnosni stup. Na to su utjecali mnogi institucionalni i pojedinačni akteri, a još više vanjski krizni događaji. Iako je jedan institucionalni akter EU, s uobičajenom ulogom iniciranja politika, vrlo rano oblikovao pitanje opskrbe energenata kao sigurnosno pitanje, u radu ćemo, primjenjujući teoriju postavljanja dnevnog reda, nastojati pokazati što je sve bilo potrebno da se ostale institucije i države članice EU-a uvjere u važnost tako oblikovanog pitanja, te da je Europsko vijeće, koje je, prije zadovoljno statusom quo, dugo sprječavalo stavljanje pitanja na dnevni red, odigralo ulogu „moćnog vratara”. S pomoću Kingdonova koncepta „prozora mogućnosti” pokazat ćemo da je tek konvergencija osnaženoga političkog tijeka, uslijed novih geopolitičkih događaja, s već postojećim policy i problemskim tijekovima omogućila otvaranje „prozora” za dalje produbljivanje europske energetske politike. Osvrnut ćemo se i na problem koherentnosti europske energetske politike, uvjetovan njezinim trima stupovima, međusektorskim implikacijama i intrainstitucionalnim segmentiranjem. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|