Otok KOrčula: Iliri i Grci
| Autor: | Dinko Radić, Igor Borzić |
|---|---|
| Rok vydání: | 2017 |
| Předmět: |
KOrčula
mlađe željezno doba prapovijesne gradine grčka kolonizacija graidna KOpila gradina Stine indigeno stanovništvo Korčula later Iron Age prehistoric hillforts Greek colonization Kopila hillfort Stine hillfort indigenous population Hellenism necropolis mlađe željezno doba prapovijesne gradine grčka kolonizacija gradina Kopila gradina Stine indigeno stanovništvo helenizam nekropola |
| Zdroj: | Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku Volume 110 Issue 1 |
| ISSN: | 1849-5672 |
| Popis: | Proučavanje grčkog naseljavanja istočne obale Jadrana obično započinje analiziranjem vijesti o najranijim trgovačkim doticajima koji dijelom kolidiraju s neuspješnim ili kratkotrajnim epizodama naseljavanja Korčule i nekih drugih još nedovoljno precizno određenih lokacija. Početkom 4. st. pr. Kr. dolazi do osnutka Ise i Farosa pa slijedi isejska supkolonizacija usmjerena prema helenizaciji uskog priobalnog prostora od Trogira do Žrnovnice. Arheološki podatci upućuju da se stanje na Korčuli razlikuje od onog na Visu ili Hvaru. Tijekom mlađeg željeznog doba na otoku egzistira nekoliko snažnih domorodačkih zajednica, očito otvorenih grčkom utjecaju, ali zasad nema materijalnih potvrda da je na tom otoku postojala uspješna helenska naseobina. Istraživanja gradine Kopila pokazuju da je između kraja 4. i sredine 1. st. pr. Kr. na brdu iznad Blatskog polja postojalo snažno gradinsko naselje čiji su članovi ukapani u monumentalne grobnice, a bogati i raznoliki prilozi sugeriraju da je lokalna kultura bila pod izraženim helenskim grčkim utjecajem. Samosvojnost se manifestira jedinstvenom arhitekturom nekropole, pogrebnim ritualom koji tek počinjemo rekonstruirati te izdvojenim ukopom djece neonatalne starosti. Radovi na istraživanju protopovijesti otoka tek su na početku pa je očekivati da ćemo u narednim desetljećima raspolagati sa znatno više činjenica. Research into the Greek settlement of the eastern Adriatic seaboard normally begins with an analysis of the information on the oldest trade contacts which largely collided with the unsuccessful or brief episodes of settlement on Korčula and certain other, still imprecisely specified locations. At the beginning of the 4th century BC, Issa and Pharos were established, followed by Issaean colonization aimed at the Hellenisation of a narrow coastal belt from Trogir to Žrnovnica. Archaeological data indicate that the situation on Korčula differed from that which appertained on Vis or Hvar. During the younger Iron Age, several powerful indigenous communities existed on the island, obviously open to Greek influence, but thus far there are no physical confirmations that a successful Hellenistic settlement had existed on that island Research at the Kopila hillfort has shown that between the end of the 4th and the mid-1st centuries there was a strong hillfort settlement on the hill above the Blato plain, and its inhabitants were interred in monumental tombs, while the rich and diverse goods suggest that the local culture was under considerable Hellenistic Greek influence. Its specificity is reflected in the unique architecture of the necropolis, the funerary rituals which we have only begun to reconstruct and the separate burial of children of neonatal age. Research into the island’s prehistory has only just begun, so it is to be expected that over the coming decades far more facts will come to light. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|