SACRAL PAINTING OF THE 17TH CENTURY IN ŠIBENIK
| Autor: | Gucek, Nikolina |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Prijatelj Pavičić, Ivana |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: |
Venecija
17th century crkve sakralno slikarstvo 17. stoljeće HUMANISTIC SCIENCES. History of Art. History and Theory of the Fine Arts Architecture Urbanism and Visual Communications churches sacral painting HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest umjetnosti. Povijest i teorija likovnih umjetnosti arhitekture urbanizma i vizualnih komunikacija Venice Šibenik |
| Popis: | Brojni ratovi i epidemije kuge obilježili su grad Šibenik kroz 17. stoljeće, što je prouzročilo lošu sliku grada koja je utjecala na domenu likovnosti kao i na nabavu slika i slikarsku produkciju. Slikarska baština 17. stoljeća bila je raznovrsna, a najviše primjera sakralne tematike pripada importnom slikarstvu. Veliku ulogu u narudžbama slikarskih djela imali su biskupi, crkveni redovi, bratovštine i ugledni predstavnici dalmatinskog društva. Početak 17. stoljeća obilježen je i podizanjem pozlaćenih i drvenih oltara, od kojih su i danas brojni sačuvani. Iako je sačuvano nekoliko djela lokalnih majstora, najviše se ističu djela kasnorenesansnog slikarstva i nastavak tradicije tzv. zlatnog stoljeća mletačkog slikarstva. Posebno se ističu slike Palme Mlađega kao i sljedbenika njegove maniere. Od velike važnosti su i slike Mattea Ponzonea, vještog venecijanskog baroknog slikara, koje se danas čuvaju u crkvi sv. Frane. U gradu se ističu i tri slike koje se temeljem stilskih karakteristika povezuju s radionicom Bassano koja pripada venecijanskom slikarskom krugu. Detaljnijom analizom vidljivo je da je kroz 17. stoljeće bio dominantan utjecaj mletačkih predložaka. O lokalnim majstorima poput Mihovila Parkića i Antuna Moneghina nema puno podataka, ali izrazito su značajni u kontekstu sagledavanja načina funkcioniranja bratovštinskih udruženja u manjim dalmatinskim gradovima u razdoblju poslijetridentske obnove. Numerous wars and plague epidemics have marked the city of Šibenik through the 17th century, which caused a bad image of the city, which affected the field of art as well as the acquisition of paintings and painting production. The painting heritage of the 17th century was diverse, and most examples of sacral themes belong to imported painting. Bishops, church orders, fraternities and prominent representatives of Dalmatian society played a major role in the orders of paintings. The beginning of the 17th century was also marked by lifting of gilded and wooden altars, many of which are still preserved today. Although several works by local masters have been preserved, the works of late Renaissance painting and the continuation of the tradition of the so-called the golden age of Venetian painting stand out the most. The paintings of Palma Junior as well as the followers of his manner stand out in particular. Of great importance are also the paintings of Matteo Ponzone, a skilfully Venetian Baroque painter, which are kept today in the church of St. Francis. Three paintings stand out in the city, which are based on stylistic characteristics and are connected with the Bassano workshop, which belongs to the Venetian painting circle. A more detailed analysis shows that throughout the 17th century the influence of Venetian templates was dominant. There is not much information about local masters such as Mihovil Parkić and Antun Moneghin, but they are extremely important in the context of understanding the functioning of fraternal associations in smaller Dalmatian towns in the period of post-Tridentine reconstruction. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|