Ogledalo romantizma Petra Preradovića

Autor: Protrka Štimec, Marina
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2023
Předmět:
Zdroj: Dani Hvarskoga kazališta : Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu
Volume 49
Issue 1
ISSN: 1849-0255
1849-0158
Popis: Autoreferencijalnim postupcima u poeziji Petar Preradović temu pjevanja/pjesništva predstavlja kao sinegdohu umjetničkog stvaranja, odnosno kao povlašteni način bivanja i manifestiranja ljudskog postojanja. Nasuprot stereotipnom podređivanju poetike razdoblja romantizma politici nacionalnog preporoda čiji se angažman tumači kao isključivo usmjeren kolektivnim identitarnim politikama i optimističnom zagovaranju buđenja nacionalne svijesti u radu se pokazuje kako Preradović ovime funkcionira ne tek kao „najizrazitiji pjesnik novog pokreta, glasnik i propovjednik njegovih vidika i planova te pjesnik slavenstva“ (Barac) nego prije svega kao pjesnik romantičarskog senzibiliteta, okrenut pitanjima slobode stvaralaštva, etičkog, ontološkog i ekonomskog položaja umjetnika kao posrednika među svjetovima i figure otvorene najdubljim i najsnažnijim emotivnim registrima. Metaforika stvaralaštva u njegovim pjesmama obuhvaća simbolički instrument (gusle), ali i imaginarna bića koja posreduju i štite stvaralački proces. Tu su najčešće vila ili ptica (sokol) kao instance ovjeravanja i refleksije pjevanja (pjesništva), povlaštenog načina kazivanja istine usklađene s ljepotom i smislom univerzuma. Umjetnik je u ovoj konstelaciji pjesnik-prorok ili bard koji posreduje među svjetovima, „među zemljom i međ nebom“ što ga čini otvorenim najdubljim i najsuptilnijim ljudskim osjećajima i stanjima. Time, obrnuto od stereotipne predodžbe o Preradoviću koja je u kolektivnom imaginariju najčešće povezana s predodžbom pjesništva isključivo svijetlih i optimističnih tonova, ovdje nam se pokazuje kao autentični pjesnik romantizma, zainteresiran podjednako i za ponore i patnju. Ona (patnja) je dijelom uvjetovana i stvaralačkom pozicijom koja je autorova povlaštena tema u iskazivanju senzibiliteta i autorefleksije pri čemu postaje vidljivo da je njegova potraga za identitetom prije svega književna.
Databáze: OpenAIRE