Capitalism and mental illness
| Autor: | Vržina, Jan |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Čakardić, Ankica |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2023 |
| Předmět: |
HUMANISTIC SCIENCES. Philosophy. Social Philosophy
neoliberalizam bio-moć political marxism neoliberalism bio-power psychology kapitalizam mental illness mentalne bolesti HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filozofija. Filozofija društva/socijalna filozofija anti-psihijatrija mentalne bolesti kapitalizam neoliberalizam politički marksizam hegemonija anti-psihijatrija bio-moć psihologija hegemonija hegemony psihologija anti-psychiatry politički marksizam capitalism |
| Popis: | Tema je mentalnog zdravlja danas diskutirana više nego ikad, a posljedice su COVID pandemije uvrstile u javni vokabular termin “epidemije mentalnih bolesti”. Cilj ovog rada povezati je trenutnu globalno dominantu paradigmu neoliberalnog kapitalizma s tom epidemijom. U prvom se poglavlju u svezu dovode podaci o rasprostranjenosti, rastu i demografiji mentalnih bolesti iz socijalnoj filozofiji srodnih znanosti sa socio-ekonomskim načelima na kojima kapitalizam, napose u današnjem neoliberalnom obliku, počiva. Nejednakosti u društvu, nejednake distribucije mentalnih bolesti, loši uvjeti rada i zaposlenja, egzistencijalne nesigurnosti, mjere štednje, jaz između globalnog sjevera i juga te materijalističko-individualistička kultura pokazuju se kao ključni uzroci epidemije mentalnih bolesti, a isti fenomeni su zatim pokazani kao neizostavnim dijelom kapitalističkog poretka. Kraj je prvog poglavlja posvećen sustavu mentalnog zdravlja, te njegovoj teoriji i praksi, kao dijelom kapitalističke nadgradnje. Drugo poglavlje pomnije promatra psi-discipline, u prvom redu psihijatriju, kao dio ideološke nadgradnje kapitalizma i pokazuje da psi-znanja ispoljavaju hegemonijsku moć te igraju ključnu ulogu u kapitalizmu. Koncept se mentalnih bolesti pokazuje kao povijesnom kontingencijom bez empirijskog legitimiteta, a tvrdnje se psi-znanja delegitimiziraju dekonstrukcijom uvriježenog biopsihosocijalnog modela psi-znanosti. Potreba je za postojanjem ovog koncepta zatim sistematizirana u financijsku, depolitizacijsku i normalizacijsku funkciju. Povijesnom i diskurzivnom analizom tako se pokazuje da su mentalne bolesti prvenstveno strateški koncept, rezultat potrebe za uvrštavanjem neurodivergentne populacije u radnu snagu i reguliranjem generalne populacije. Treće je poglavlje posvećeno približavanju ove teme učenicima u nastavi kao korektiv biomedicinskom podučavanju mentalnih bolesti na nastavi psihologije i kao odskočna točka za predavanje o kritičkoj teoriji druge polovice 20. stoljeća. The subject of mental health is debated now more than ever, while the consequences of the COVID pandemic have included the term “the epidemic of mental illness” into public vocabulary. The goal of this thesis is to link the current globally dominant paradigm of neoliberal capitalism with said epidemic. The first chapter connects data concerning the distribution, rise and demography of mental illness from sciences akin to social philosophy with socio-economic principles upon which capitalism, especially in its contemporary neoliberal form, rests. Social inequalities, unequal distributions of mental illnesses, poor work conditions, existential uncertainties, austerity measures, the divide between the Global north and the Global south and a materialistically-individualistic culture are shown to be key causes of the mental illness epidemic, and those same phenomena are then shown to be an indispensable part of the capitalist regime. The end of the first chapter is dedicated to the mental health system, its theory and practice, as part of the capitalist superstructure. The second chapter more thoroughly inspects psy-professions, primarily psychiatry, as part of the ideological superstructure of capitalism, and shows psy-knwoledge manifests as a hegemonic type of power, playing a key part in capitalism. The concept of mental illness is shown to be a historical contingency without empirical legitimacy, and psy-knowledge statements are delegitimized by deconstructing the established biopsychosocial model of psy-sciences. The need for the existence of such a concept is thus systematized into a financial, depoliticizing and normalizing function. By historical and discursive analysis, it is shown that mental illnesses are primarily a strategic concept resulting from the need to include the neurodivergent population into the workforce as well as regulating the general population. The third chapter is dedicated to bringing this subject into the classroom as a corrective to the psychological teaching of mental illness and as a jumping off point for lectures on critical theory of the second part of the twentieth century. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|