Input data for development of the engineering geological model of the Kostanjek landslide
Autor: | Čolić, Monika |
---|---|
Přispěvatelé: | Mihalić Arbanas, Snježana, Krkač, Martin, Bernat Gazibara, Sanja, Duić, Željko, Marjanović Kavanagh, Radovan |
Jazyk: | chorvatština |
Rok vydání: | 2016 |
Předmět: | |
Popis: | Klizište Kostanjek u Zagrebu aktivno je od 1963. godine, a inženjerskogeološki model klizišta Kostanjek interpretiran je na temelju geotehničkih istraživanja iz razdoblja 1988.-1989. godine, kao i na temelju istraživanja za disertaciju koja je objavljena u 1996. godine (Ortolan, 1996). Na temelju ovog inženjerskogeološkog modela izrađen je projekt sanacije klizišta 2008. godine, a njegovo izvođenje za sada je prolongirano prvenstveno zbog visoke cijene građevinskih radova. Visoka razina opasnosti i ugroženosti uslijed reaktiviranja klizišta Kostanjek razlog je zbog kojega je ovo klizište izabrano kao pilot područje bilateralnog hrvatsko-japanskog SATREPS FY2008 projekta. U okviru znanstveno-istraživačkih aktivnosti ovog projekta radi se na razvoju i uspostavi sustava praćenja klizišta, što je započelo 2011. godine. Osim toga, od 2010. godine provode se i dodatna istraživanja s ciljem prikupljanja novih podataka za reinterpretaciju inženjerskogeološkog modela klizišta. U ovom radu sažeto se prikazuju inženjerskogeološki uvjeti te povijesni podaci o istraživanju i interpretaciji klizišta Kostanjek. Na temelju podataka iz povijesne literature i dokumentacije načinjena je sistematizacija postojećih podataka o kliznim plohama koje su registrirane u zdencima i bušotinama te na zasjeku otvorenog površinskog kopa. Također su prikupljani novi ulazni podaci za modeliranje klizišta: determinacija i opis jezgre nove bušotine B-1 dubine 100 m u svrhu usporedbe s ranije interpretiranim stratigrafskim profilom u središnjem dijelu klizišta, mjerenja inklinometrom radi utvrđivanja klizne plohe u središnjem dijelu klizišta i prikupljanje podataka o razinama podzemne vode u zdencima na području klizišta i u užoj okolici, te uzorkovanje vode za kemijske analize. Na kraju rada daje se osvrt na usporedivost povijesnih i novih podataka, kao i upotrebljivost novo prikupljenih podataka u reintepretaciji inženjerskogeološkog modela klizišta Kostanjek. Kostanjek landslide in Zagreb has been active since 1963. The engineering geological model of landslide Kostanjek is interpreted on the basis of geotechnical investigations from the period 1988-1989, and based on doctoral research for the PhD thesis that was released in 1996. (Ortolan, 1996). Based on this engineering geological model, a landslide remediation meassures were designed in 2008th, its performance was so far sustained primarily due to the high cost of construction. This landslide is chosen as a pilot area of bilateral Croatian-Japanese SATREPS FY2008 project because its high level of risk due to the reactivation of landslide Kostanjek .Within the framework of scientific research activities in 2011 a system for landslide monitoring was established. In addition, since 2010 additional research was conducted in order to collect new data for reinterpretation of the landslide engineering geological model. Summarized in this work are the engineering geological conditions and historical information about the research and interpretation of landslide Kostanjek. Based on data from literature and historical documentation, a systematization of the existing data of the sliding surfaces that are registered in wells and boreholes and on faces of cuts in open pit mines is made. New input data for modeling the landslide are also collected so as determination and description of the core from the new borehole B-1, 100 m in depth, for purposes of comparing it with the previously interpreted stratigraphic profile in the central part of the landslide, inclinometer measurements to determine the sliding surface in the central part of the landslide, the collection of data of groundwater levels in wells at the area o landslide and in its vicinity, and water sampling for chemical analysis. At the end of the thesis a review of the comparability of historical and new data is given, as well as the usability of the new data collected in the reinterpretation of the geological engineering model of the Kostanjek landslide. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |