Površinsko otjecanje oborina i gubici tla u opožarenim kulturama alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na koluviju

Autor: Butorac, Lukrecija, Topić, Vlado, Jelić, Goran
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2009
Předmět:
Popis: U radu su prikazani rezultati istraživanja površinskog otjecanja oborinske vode i erozije tla na opožarenoj površini alepskog bora te progresija vegetacije nakon požara i njen utjecaj na zaštitu tla od erozij. Stacionarni šumski pokus postavljen je u kolovozu 2002. godine u okolici Splita, u slivu Žrnovnice, na opožarenoj površini alepskog bora, koju je požar zahvatio 11. kolovoza 2001. godine. Ploha se nalazi na koluviju s pretežno detritusim kamenja na nadmorskoj visini od 83 m i nagibu od 30° (GPS kordinate: N 43° 31', E 16° 22'). Istraživanja su obuhvatila razdoblje od kolovoza 2002. godine do kraja prosinca 2005. godine tijekom koje je registrirano 265 kišnih dana. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla zabilježeni su u 53 kišna dana, a izazvale su ih oborine od 8, 2 mm (visok intenzitet) do 133, 7 mm (vrlo visok intenzitet). Mjesečne vrijednosti površinskog otjecanja oborina u istraživanom razdoblju kreću od nule do maksimalno 3, 03 mm/m2 u rujnu 2002. godine. Godišnje vrijednosti površinskog otjecanja oborina na ovoj plohi iznosile su: 4, 71 mm/m2 u 2002. godini, 2, 08 mm/m2 u 2003., 4, 40 mm/m2 u 2004. i 3, 41 mm/m2 u 2005. godini. Srednji koeficijent površinskog otjecanja oborina iznosio je 0, 0042. Postotak površinskog otjecanja oborinske vode je nizak, intercepcija, isparavanje i infiltracija vode u tlo iznosi i do 99, 6%. Mjesečne vrijednosti gubitaka tla kreću od nule u ljetnim mjesecima do maksimalno 9, 50 g/m2 u rujnu 2002. godine. Godišnje vrijednosti erozijskog nanosa na ovoj plohi iznosile su: 10, 83 g/m2 u 2002. godini, 0, 016 g/m2 u 2003., 0, 123 g/m2 u 2004., 0, 246 g/m2 u 2005. godini. Koeficijent površinskog otjecanja se u erodibilnim danima kretao od 0, 0020 do maksimalno 0, 1165. Sukcesija prirodne vegetacije prisutna je na opožarenoj površini, na njoj se obilno razvijaja travni pokrov dok se alepski bor jako slabo obnavlja, javlja se samo u tragovima. Uz travni pokrov razlog ovako malim gubicima tla su i geološke i pedološke karakteristike plohe koja je postavljena na izrazito skeletnom koluviju, on je izrazito vodopropusan i djeluje kao „ sito“ pa su gubici zanemarivi, gotovo ih i nema. Uz ovakva obilježja tla i vegetacije na ovoj površini nisu izražena površinska otjecanja i erozija tla.
Databáze: OpenAIRE