| Popis: |
Na temelju desetgodišnjih stacionarnih mjerenja gubitaka tla erozijom na pseudogleju središnje Hrvatske pri različitim načinima obrade tla u dvije provedene plodosmjene: kukuruz – soja – ozima pšenica – uljana repica – jari ječam sa usijanom sojom, mogu se izdvojiti sljedeći zaključci: Najveći gubitak tla erozijom u svim godinama istraživanja utvrđen je na kontrolnoj-standardnoj varijanti, koja predstavlja obrađeno, a nezasijano-golo tlo. Oni su višestruko veći od tolerantne erozije (T vrijednosti) procijenjene na 10 t/ha/godine. Pri istraživanoj plodosmjeni u dvije rotacije prosječni gubitak na kontrolnoj varijanti iznosio je 72, 09 t/ha. Također, i pri obradi i sjetvi uz odnosno niz nagib gubici tla (13, 71 t/ha) prelaze tolerantnu vrijednost od 10 t/ha. U svim ostalim istraživanim varijantama obrade tla u desetogodišnjem prosjeku erozija se nalazi u tolerantnim vrijednostima gubitka. Rezultati pokazuju da su gubici tla erozijom u uzgoju jarih okopavina (kukuruz i soja) značajno veći nego u uzgoju ozimina (pšenica i uljana repica) i jarog ječma sa sojom. Najveći gubici tla u uzgoju okopavina - preko 80% godišnje erozije, događa se u stadiju sjetvenog sloja - neposredno poslije sjetve. Razdoblje svibanj - prva polovica lipnja najrizičnije je razdoblje za eroziju vodom u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske, ako se u polju uzgajaju jarine rijetkog sklopa. U uzgoju ozimina, izostaju kritična razdoblja visokog rizika, a zanemariva erozija ravnomjerna je tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. Tip tla i položaj u reljefu su konstante koje se ne mijenjaju kroz godinu i njihov utjecaj na eroziju je nepromjenljiv. Oborine (kroz količinu i intenzitet) i usjev su promjenljivi pokazatelji kroz godinu. Zajedničkim djelovanjem sva četiri pokazatelja sudjeluju u stvaranju erozije na nekom području. Trend sve veće zastupljenosti jarina rijetkog sklopa u odnosu na ozimine i krmne usjeve gustog sklopa koji je prisutan na obradivim površinama u RH ukazuje da će problem erozije vodom na nagnutim površinama biti sve više prisutan. Rizik od erozije u uzgoju jarih okopavina i obradi tla u smjeru nagiba, kakva se inače u istraživanom području prakticira, je visok, dok obrada okomito na smjer nagiba i uzgoju istih kultura pokazuje malen rizik od erozije. U uzgoju ozimina te jarog ječma sa sojom na svim varijantama obrade rizik od erozije je neznatan. Temeljem rezultata desetgodišnjih istraživanja preporučamo da se u obradi tala sklonih eroziji, kao što je pseudoglej obronačni, prakticira obrada okomito na smjer nagiba, a na većim nagibima uzgajaju isključivo usjevi gustog sklopa odnosno krmni usjevi. Takva obrada štiti tlo od erozije, a vodne resurse od imisije onečišćenja različitim kemijskim sredstvima, koja se u nas uobičajeno koriste u intenzivnom uzgoju bilja. Nažalost, prisutan trend usitnjavanja obradivih površina u RH priječi upotrebu tog načina obrade. Držimo da će nastavak istraživanja dodatno rasvijetliti ove probleme i popuniti « prazna mjesta» , odnosno nedostatna znanja o eroziji tla vodom u našim uvjetima. Za pozdraviti bi bilo možebitno proširenje istraživanja na nove lokacije i tipove tala, pa ga držimo dobro došlim. I na kraju, najvažnije. Smatramo da borba protiv erozije u budućnosti traži jedan novi, integralni pristup. Umjesto dosadašnjeg pojedinačnog (osobnog) znanstvenog pogleda na problematiku zaštite tla od erozije, treba pristupiti integralnom sagledavanju borbe protiv erozije. U tim radovima trebali bi biti uključeni timovi stručnjaka iz različitih područja, kao što su agronomi, geolozi, hidrotehničari, šumari itd. Dosadašnje pojedinačne i rascjepkane djelatnosti u poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, energetici, saobraćaju i sličnim granama u vezi borbe protiv erozije zemljišta i bujičnih tokova nisu vodile jedinstvenu koncepciju uređivanja bujičnih slivova i erozijskih područja. Vjerojatno je to i razlog zašto je do sada u RH bilo relativno malo istraživanja vezana uz eroziju, što je u potpunom nesrazmjeru s ovim problemom koji je zastupljen na cijelom području naše zemlje. Navedeno treba imati u cilju zaštite interesa naraštaja koji dolaze za nama, a kojima naš naraštaj nema pravo oduzeti šansu za način življenja koji smo imali mi današnji korisnici tla. |
