| Autor: |
Vučković, Sandra, Krupić, Dino, Borovac, Tijana, Ručević, Silvija |
| Přispěvatelé: |
Jakopec, Ana, Pribisalić, Dalia, Krupić, Dino |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2018 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Cilj istraživanja bio je ispitati ulogu nekih socio-demografskih varijabli, roditeljskih odgojnih stilova i empatije djeteta u objašnjenju prosocijalnog ponašanja djece rane školske dobi. U istraživanju su korišteni podaci iz treće točke mjerenja unutar opsežnijeg longitudinalnog istraživanja pod nazivom „Problemi u ponašanju djece školske dobi: Uloga izvršnih funkcija, individualnih, obiteljskih i genetskih čimbenika-ECLAT“. U istraživanju je sudjelovalo 173 slučajno odabrane djece iz 16 javnih škola grada Osijeka (94 dječaka ; Mdob=8.21, SD=.569) i njihovi roditelji. Roditeljski odgojni stilovi mjereni su samoprocjenom koristeći Upitnik roditeljskog stila, dok su razinu empatije kod djeteta roditelji procjenjivali Griffithovom ljestvicom empatije. Roditelji su također ispunili Upitnik snaga i slabosti, pri čemu su prikazani rezultati samo za subskalu kojom se mjeri prosocijalno ponašanje. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su spol i razina afektivne empatije djeteta te permisivni odgojni stil značajni prediktori prosocijalnog ponašanja djece rane školske dobi. Djeca ženskog spola, s višom razinom afektivne empatije i čiji roditelji rjeđe koriste permisivni odgojni stil bila su procijenjena kao ona koja češće manifestiraju ponašanja kojima žele pomoći drugoj osobi ili učiniti neku korist. Rezultati istraživanja ukazuju da su ženski spol, viša razina afektivne empatije djeteta te rjeđe korištenje permisivnog roditeljskog odgojnog stila osnažujući čimbenici razvoja prosocijalnog ponašanja djece rane školske dobi. Istraživanje ukazuje da se intervencije trebaju usmjeriti na ranu edukaciju roditelja i poticanje razvoja empatije kod djeteta, kako bi se prevenirao razvoj problema u ponašanju u kasnom djetinjstvu i adolescenciji. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
