| Popis: |
U radu će pozornost biti usmjerena na iščitavanje Došenova epa Aždaja sedmoglava (Zagreb, 1768.), koji se svojim svjetonazorskim, tematskim i stilskim značajkama uklapa u koncepcije hrvatske književnosti 18. stoljeća, te tako opravdava svoju umjetničku i književnopovijesnu vrijednost. Odražava li i na koji način Aždaja sedmoglava slavonsku svakodnevicu 18. stoljeća – središnje je pitanje na koje ovaj rad želi ponuditi stanovite odgovore. Poetski svijet Aždaje sadrži, naime, brojne reminiscencije na materijalnu i duhovnu kulturu Slavonije 18. stoljeća koje autor oblikuje u vlastiti umjetnički iskaz. Stoga će se u radu istraživati komunikacija između svakodnevne prakse Došenova zbiljskoga svijeta i književnog diskursa Aždaje sedmoglave te tako pridonijeti osvjetljavanju i kulturološkog aspekta ovoga teksta. U istraživanju strukture svakodnevice naglasak će posebice biti stavljen na sljedeće sastavnice: stanovanje, moda i hrana. Zbog svega navedenog za ovu će temu biti konzultirani i drugi izvori povijesnoga i kulturološkog značaja (npr. Piller, Matija – Mitterpacher, Ljudevit, 1995. Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. god., s latinskog preveo i priredio Stjepan Sršen, Matica hrvatska Požega i Povijesni arhiv Osijek). Usporedbom neliterariziranih spoznaja o materijalnim manifestacijama u Slavoniji 18. stoljeća (povijesna, filološka, etnografska građa Došenovih suvremenika) s literariziranim tekstom Aždaje, uočit će se sličnosti u bilježenju određenih kulturoloških fenomena, ali i razlike (jer svakodnevica se u Aždaji najčešće zahvaća motivski selekcionirano i reducirano, kroz prizmu moralnog i didaktičkog svjetonazora). |
