| Popis: |
Asimilacija, inkorporacija i integracija migranata koncepti su i teorije u društvenim znanostima, uglavnom unutar funkcionalističke paradigme, koji pretpostavljaju aktivno uključivanje migranata kao pojedinaca i grupa u nacionalna društva. Pritom su suvremena društva imigracije zamišljena kao cjeline sa stabilnim i međusobno funkcionalno ovisnim dijelovima. No i izvan funkcionalističke paradigme istraživači u društvenim znanostima gotovo uvijek pretpostavljaju da se migranti prilagođuju i uključuju u stabilne sisteme koji funkcioniraju kao jedinstvene jedinice. Suvremena se društva međutim jako razlikuju od teorijski idealne slike jedinstvenog sistema s jasno funkcionirajućim podsistemima. Dezintegracija i fragmentacija društva, kao i nestajanje društvenih uloga, pozicija i statusa koje bi pojedinci mogli "zauzimati", pokazuju da cijeli koncept integracije migranata počiva prvenstveno na normativnim pretpostavkama te da ne odgovara društvenoj stvarnosti grupnih odnosa na makrorazini, niti konstrukciji biografija na mikrorazini. Usto, pretpostavke o neizbježnoj i postupnoj akulturaciji migranata ne odgovaraju društvenim procesima ukupnog statusnog zatvaranja većinskih populacija društva imigracije, koje koriste kulturne markere kako bi osigurale bolju poziciju za svoje pripadnike u različitim situacijama natjecanja – od natjecanja za sve rjeđa, institucionalno predviđena radna mjesta do natjecanja za političku reprezentaciju. Odgovor migranata na mikro i mezo razini uključuje pojačanu kulturalizaciju identiteta, kreiranje transnacionalnih socijalnih prostora, etnizaciju političke reprezentacije vlastitih grupa, međusobno natjecanje za bolju poziciju u zamišljenoj hijerarhiji etničkih grupa i kultura, ali i insulaciju te politički i religijski ekstremizam. Umjesto koncepta integracije migranata stoga predlažemo razvitak politike funkcionalnoga građanstva temeljene na demokratskim vještinama te politike integracije društva. Takve politike bi na osnovi široke rasprave odredile minimum obveznih vrijednosti, normi i standarda za sve društvene aktere, od pojedinaca, preko društvenih mreža do nacionalnih institucija, razvile cjeloživotno građansko obrazovanje, a uključile bi ne samo migrante nego i ukupnu populaciju društava imigracije. |
