| Popis: |
Morski otpad se određuje kao bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnoga podrijetla nego ga je proizveo i koristio, te odbacio čovjek izravno u more ili je pak tamo dospio s kopna. Pojavljuje se kao plutajući otpad na površini mora, ispod njegove površine (u vodenom stupcu), nataložen na morskom dnu, te naplavljen na obali. Gotovo 80% morskog otpada potječe sa kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru ; osnovne kategorije su razne vrste plastike, metala, stakla, gume i papira. U moru i priobalju se pojavljuje u značajnim količinama i smatra se jednim od glavnih problema koji utječe na morski i obalni okoliš. Na organizme djeluje kroz zaplitanje i unos u probavni sustav, predstavlja rizik za ljudsko zdravlje, te stvara smetnju aktivnostima na moru i obali, te umanjuje kvalitete korištenja morske vode (ribarstvo ili bilo koje drugo legitimno korištenje mora). Na plažama i morskom dnu priobalnog područja Hrvatske morski je otpad prisutan u količinama koje nisu zanemarljive, a većinom ga donose morske struje i vjetrovi, dijelom i iz susjednih jadranskih zemalja. Bez obzira na izvor, morski otpad je rasprostranjena pojava i trajan ekološki problem. Osim ekološkog, morski otpad ima i važan društveno-ekonomski utjecaj koji pogađa obalne zajednice jer je čista obala od ključnog značaja za turizam. Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita projektni je partner na IPA Adriatic CBC programu 2007 – 2013 pod nazivom "Sustav gospodarenja morskim otpadom u Jadranskoj regiji“ – (engl. „Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region ; skraćenica: DeFishGear, www.defishgear.net). Projekt se bavi širim kontekstom problematike morskog otpada i u konačnici bi trebao rezultirati strateškom procjenom na regionalnoj razini. Projektne aktivnosti provodi multidisciplinarni tim uključujući istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti i nevladine udruge iz svih zemalja Jadransko-Jonske regije (Slovenije, Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke), jačanjem suradnje i poticanjem zajedničkih i usklađenih akcija za Jadran bez otpada. Uz Institut za oceanografiju i ribarstvo, projektni partner iz Republike Hrvatske je Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije. Koordinirana suradnja ovih zemalja radi efikasnijeg rješavanja problema morskog otpada ključna je za ostvarivanje važnog cilja: dobrog ekološkog stanja svih morskih voda do 2020. godine. Vrijednost projekta je 5.353.765 Eura, te će se provoditi do kraja rujna 2016. godine. Odvijanje predviđenih aktivnosti na projektu je planirano kroz tvz. radne pakete (Work Packages – WP) kojih ima ukupno 6, između kojih su Procjena morskog otpada (WP 4), Mikroplastika (WP 5) i Prikupljanje odbačenih ribolovnih alata u lukama, morskog otpada iz ribarskih mreža – koćarica i ribolovnih alata izgubljenih ili odbačenih u moru, tzv. „Ghost nets“ (WP 6) vezani uz konkretne aktivnosti. Svrha radnog paketa 4 je procjena stanja (količine, sastava, itd.) morskog otpada u Jadranu kroz pilot-akcije, od onog naplavljenog na plažama i na površini mora do onoga na morskom dnu, uključujući povezane socio–ekonomske utjecaje, te identificiranje nedostataka i potreba kao osnova za izradu prioriteta za učinkovito djelovanje. Također, namjera je postaviti temelje za održivo gospodarenje i korištenje morskog okoliša i obalnih zona. Naglasak aktivnosti na radnom paketu 5 (WP 5) je na otpadu plastičnog materijala između 0, 3 i 5 mm veličine (mikroplastika), kao i prisutnosti POPs (Persistent Organic Pollutants) apsorbiranim na česticama mikroplastike, što se postiže uzimanjem uzoraka sa površine mora i riječnih ušća, iz sedimenata na plažama, te iz riba, u područjima gdje se morski otpad akumulira, uključujući i područja ribolovne aktivnosti. Glavni cilj radnog paketa 6 (WP 6) je smanjiti onečišćenje mora krupnim otpadom na obali i morskom dnu u priobalnim područjima Jadrana uključivanjem ribara i drugih interesnih skupina u predviđene projektne aktivnosti. Ovaj cilj će biti postignut provođenjem triju pilot-akcija: postavljanjem sustava za prikupljanje i recikliranje odbačene ribolovne opreme, prikupljanjem morskog otpada koji se zatekne u koćarskim lovinama (mrežama) i njegovim odlaganjem u pripremljene kontejnere u ribarskim lukama, te aktivnostima vezanim uz pronalazak i prikupljanje izgubljenih i odbačenih ribolovnih alata u moru (tzv. „ghost nets“) i odlaganjem u odgovarajuće kontejnere na obali. Ova inicijativa uključuje izravno uklanjanje smeća iz mora i podiže svijest o toj problematici u ribarskom sektoru, te među građanima i kreatorima zakonodavstva, čime bi se pridonijelo promjeni dosadašnje prakse i kulture. Tijekom monitoringa morskog otpada naplavljenog na 4 izabrane plaže (Saplunara, otok Mljet, ušće Neretve, gradska plaža „Punta“ Omiš i Zaglav na otoku Visu), ekološka udruga „Sunce“ kao suradnik na WP 4 je prikupila i prema projektnim zahtjevima stručno obradila oko 1 T morskog otpada. Tom je prilikom sakupljeno oko 470 kg plastike (39.399 komada), oko 275 kg obrađenog drva (399 komada), oko 90 kg metala (414 komada – pretežito čepovi boca), oko 55 kg tekstila (384 komada), oko 25 kg gume (193 komada – pretežito obuća), oko 20 kg stakla i keramike (656 komada), te oko 5 kg papira (226 komada). Treba naglasiti da ovo nisu bile akcije čišćenja od morskog otpada, nego njegov monitoring rađen prema zadanom projektnom protokolu. U suradnji sa ribarskim zadrugama „Hvar“ iz Hvara i „Adria“ iz Tribunja, pilot-akcijama uklanjanja morskog otpada iz koćarskih lovina prikupljeno je gotovo 30 T morskog otpada, dok je u odvojenim pilot-akcijama uklonjeno oko 2 T izgubljenih ribolovnih alata na moru. Po završetku projekta Jadranska bi regija trebala imati prvu procjenu onečišćenja morskim otpadom, bolje spoznaje o zagađenju mikroplastikom i njezinim učincima na morske organizme, te akcije uklanjanja i zbrinjavanja otpadnih i izgubljenih ribarskih mreža u moru, kao i morskog otpada iz koćarskih lovina. Svaka od navedenih aktivnosti će dati važan doprinos u obnovi morskog okoliša, a posebna vrijednost dolazi aktivnim uključivanjem ribarskog sektora. Ovakve aktivnosti također mogu pozitivno utjecati na nacionalno zakonodavstvo jer je gospodarenje morskim otpadom još uvijek na niskoj razini. Osim davanja preporuka zakonodavstvu u skladu s regionalnim i nacionalnim ciljevima u odnosu na morski otpad (MSFD, ECAP), glavna svrha je pomoć kod integriranog planiranja i upravljanja u cilju smanjivanja utjecaja morskog otpada i osiguranja održivog gospodarenja morskim i obalnim područjem Jadransko-Jonske podregije. Navedene aktivnosti projekt DeFishGear ima namjeru pružiti nakon završetka projekta krajem rujna 2016. godine, kada se očekuje objava završnog izvješća. |
