Popis: |
Istraživanje polazi od koncepata emocionalne inteligencije defi- nirane kao skupa sposobnosti koje se mogu razvijati, a koje uključuju mo- gućnost motiviranja samog sebe, ustrajnost unatoč poteškoćama ; obuzdava- nje impulzivnosti i odgađanje trenutka primanja nagrade ; reguliranje vlastitog raspoloženja i empatiju (Goleman, 1995.) te kao sposobnosti brzog zapažanja, procjene i izražavanja emocija, sposobnosti uviđanja i generiranja osjećaja koja olakšavaju mišljenje, sposobnosti razumijevanja emocija te sposobnost njihovog reguliranja (Mayer i Salovey, 1997/1999). Proučavajući navedene koncepte istraživanje obrazlaže kako osobine koje su sastavni dio emocional- ne inteligencije utječu na usredotočenost nužnu za savladavanje školskog gra- diva kao i za bolje planiranje i rješavanje kognitivnih zadaća, kolika je važnost upravljanja vlastitom motivacijom te kako različite vještine rješavanja sukoba i sposobnosti uspostavljanja odnosa s drugima doprinose pozitivnoj atmosfe- ri u učionici kao jednog od značajnog čimbenika učenja. Proučava koliko je važno razvijati navedene osobine kako sastavni dio sposobnosti učenja u svim segmentima i periodima života. Nadalje, istraživanje ukazuje na saznanja o tome kako se navedene osobine mogu razvijati korištenjem metoda ili postupaka koje se upotrebljavaju u umjetničkom obrazovanju te kako se samim umjetničkim obrazovanjem kod učenika osim razvoja umjetničkih kompetencija razvija i niz kompetencija iz drugih područja ; dramski odgoja razvija umijeće verbalnog izražavanja (Pod- lozny, 2000), te pomaže razumijevanju različitih pogleda na svijet, izražavanju vlastitog stava i donošenju odluka u situacijama koje otvaraju različite moguć- nosti ponašanja (Moore, 2004), a različita umjetnička obrazovna iskustva zna- čajno poboljšavaju interes za školu, aspiraciju za fakultetskim obrazovanjem, empatiju te također utječu na smanjenje disciplinskih problema (Bowen, Ki- sisda, 2019). Kako bi se mjerile sastavnice emocionalne inteligencije koje se razvijaju umjetničkim obrazovanjem potrebno je precizno definirati model mjerenja odnosno odabrati odgovarajući mjerni instrument te ga po potrebi i prilago- diti traženom. U višegodišnjoj tradiciji mjerenja individualnih razlika u emo- cionalnoj inteligenciji razvijen je niz različitih instrumenata usmjerenih na mjerenje njenih pojedinih sastavnica ovisno o metodi mjerenja, cilj istraživača kao i od samog načina definiranja konstrukta emocionalne inteligencije. Stoga je ovo istraživanje usmjereno na pregled, odabir i definiranje mjernih instru- menta kojima se mogu mjeriti navedene sastavnice emocionalne inteligencije kod djece školskog uzrasta. |