| Popis: |
Pandemija koronavirusa utjecala je na različite vidove života, što se odrazilo i na jezik (upotreba epidemiološke terminologije u medijskom diskursu, novonastali figurativni izrazi itd.). Česta su istraživanja figurativnog jezika u diskursu o bolesti (usp. Semino et al. 2018), a ni koronavirus nije iznimka (npr. Wicke i Bolognesi 2020 ; Semino 2021 itd.). U navedenim se istraživanjima diskursa o koronavirusu metafora RATA istaknula kao dominantna, ali se rabe i druge metafore, kao OLUJA i TSUNAMI, a postoji i inicijativa #ReframeCovid čiji je cilj načiniti bazu različitih figurativnih izraza koji mogu poslužiti kao prikladnija alternativa ratnoj pandemijskoj terminologiji, primjerice metafora POŽARA. Jedna je od pojava i velika prisutnost znanstvene terminologije u medijskom diskursu pa tako Charteris-Black (2021) analizira figurativni jezik (ravnanje krivulje, imunitet krda) vezan uz epidemiološke koncepte u engleskom medijskom diskursu. Cilj je rada istražiti figurativne izraze kojima se opisuju epidemiološki koncepti u hrvatskom medijskom diskursu o koronavirusu te ih usporediti s figurativnim izrazima u medijskim diskursima drugih zemalja. Tako se o lockdownu kao strategiji borbe protiv koronavirusa i suživotu s virusom govori kao o strategiji čekića i plesa, a o zaraženim pojedincima i načinu prijenosa virusa govori se kao o kovid bombama. Ovo istraživanje provest će se kombinirajući kognitivnolingvistički pristup i kritičku analizu diskursa na ograničenom skupu podataka koji se sastoji od tematski koherentnih članaka vezanih uz koronavirus u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 1. ožujka 2021. U radu se traga za odgovorima na sljedeća istraživačka pitanja: prvo, koje su vrste figurativnih izraza vezane uz epidemiološke koncepte ; drugo, na kojim se konceptualnim mehanizmima ti izrazi temelje, te treće, koja je njihova uloga. Koraci su u analizi sljedeći: identifikacija figurativnih izraza rabeći metodu MIP (Pragglejaz Group 2007), identifikacija konceptualnih mehanizama i određivanje uloge figurativnih izraza. Analiza podataka upućuje da se pored ustaljenih figurativnih izraza javljaju i novi, kao i proširene metafore za opis načina suzbijanja koronavirusa (rezanje grana krošnje). U dosadašnjim istraživanjima hrvatskog medijskog diskursa nedostaje sustavnog istraživanja o figurativnom jeziku o epidemiološkim konceptima koji se spominju u diskursu o koronavirusu. Šporčić, Baralić i Lacković (2022) ciljano istražuju ratnu metaforizaciju pandemije koronavirusa, dok Štrkalj Despot i Ostroški Anić (2021) istražuju općenito figurativni jezik o koronavirusu te utvrđuju da su dominantne metafore RATA, a javljaju se i metafore KATASTROFE, SPORTA itd. |
