| Popis: |
Slike pomaganja, suosjećanja i podrške migrantima prikazivane u medijima tijekom 2015. i 2016. godine, u vrijeme takozvane „Balkanske rute“, u protekle dvije godine sve više zamjenjuju oprez te doživljaj prijetnje. Prijašnja istraživanja pokazala su kako način izvještavanja o tražiteljima azila i migrantima može negativno utjecati na stavove prema njima. Stoga, cilj ovog istraživanja jest utvrditi postoje li promjene u spremnosti na integraciju azilanata između 2016. i 2018. godine. Samoprocjene stava prema azilantima, percepcije realne i simboličke prijetnje, stupanj socijalne bliskosti te podrška zakonom zajamčenim pravima prikupljeni su od dva nezavisna uzorka punoljetnih građana Grada Zagreba. U 2016. godini, istraživanje je provedeno s N = 387 sudionika, koji su uzorkovani s obzirom na spol, dob i stupanj obrazovanja, u skladu s populacijskim parametrima Grada Zagreba. U 2018. godini, N = 262 sudionika odabrano je po slučaju za sudjelovanje u širem nacionalnom istraživanju stavova prema integraciji azilanata. Rezultati analize kovarijance pokazuju kako se spremnost na integraciju azilanata uglavnom smanjila: stav prema azilantima postao je negativniji (M2016=2.6, SE2016=.051 ; M2018=2.8, SE2018=.059 ; parcijalna η2=0.02), povećala se percepcija simboličke prijetnje (M2016=3.0, SE2016=.057 ; M2018=3.3, SE2018=.066 ; parcijalna η2=0.02) te smanjio stupanj socijalne bliskosti (M2016=5.3, SE2016=.138 ; M2018=4.6, SE2018=.203 ; parcijalna η2=0.02). Nije bilo promjene u percepciji realne prijetnje, dok se podrška zakonom zajamčenim pravima povećala (M2016=3.7, SE2016=.055 ; M2018=3.9, SE2018=.064 ; parcijalna η2=0.02). Ukupno gledajući, tijekom dvije godine došlo je do malih, većinom negativnih promjena u spremnosti na integraciju azilanata. Senzibilizacija lokalnih zajednica i šire javnosti treba uzeti u obzir specifične odrednice negativnih stavova kao i širu društvenu klimu te ulogu medija u oblikovanju javnog mnijenja. |
