| Popis: |
Temeljni cilj disertacije je istraživanje odnosa između obiteljskih obilježja i rizičnih zdravstvenih ponašanja u skupinama ženskih i muških adolescenata različite dobi. Istraživački je testirano koliko socijalna podrška koju adolescenti doživljavaju može oslabiti ili osnaživati utjecaj obiteljskih obilježja. Statističke analize su provedene na opsežnim podacima 4 710 učenika koji su anketirani o brojnim aspektima rizičnog zfravstvenog ponašanja, što je poduzeto unutar projekta Health Behaviour of School-Aged Children koji vodi i koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Obiteljska obilježja uzeta u obzir jesu socioekonomski status, obiteljska struktura i broj djece u obitelji, dok je sagledano više aspekata socijalne podrške kao i više različitih rizičnih zdravstvenih ponašanja. Većina pojedinačnih rezultata učinjenih statističkih i multivarijatnih analiza idu u smjeru jasnog nalaza kako socijalna podrška u iskazivanju rizičnih zdravstvenih ponašanja adolescenta, koji dolaze iz obitelji različitih obilježja. ima važnu moderatorsku ulogu. Daljnja važna spoznaja je nalaz koji potvrđuje kako smjer utjecaja kao i ukupno značenje socijalne podrške, nije od univerzalne važnosti kod svih adolescenata. Na kraju, ovo je istraživanje prilično jasno potvrdilo i kako je količina druženja s vršnjacima substancijalno povezana sa iskazivanjem rizičnih zdravstvenih ponašanja, pri čemu kod različitih rizičnih zdravstvenih ponašanja smjer povezanosti nije istosmjeran. |
