| Popis: |
U mnogobrojnim je istraživanjima pokazano da i smjenski rad i deprivacija spavanja nepovoljno utječu na razne aspekte ljudskog funkcioniranja. Budući da se 24-satno dežurstvo može smatrati kombinacijom ovih dviju situacija, cilj ovog istraživanja bio je ispitati promjene uvjetovane 24-satnim dežurstvom u učinku na nekim kognitivnim testovima, u subjektivnoj procjeni pospanosti te ispitati povezanost između učinka na pojedinim kognitivnim testovima, subjektivne procjene pospanosti i individualnih karakteristika spavanja. Sudionici su bili specijalizanti anesteziologije (N=26). Primijenjeni su Auditivno- verbalni test učenja (AVLT), Test pamćenja brojeva (Wechsler), Stanfordska skala pospanosti, Upitnik cirkadijurnih tipova te upitnik o količini spavanja tijekom dežurstva. Instrumenti su primijenjeni na početku dežurstva (oko 8 sati ujutro) te na kraju (oko 8 sati ujutro idući dan). Pokazan je pad u učinku na testu Auditivno-verbalnog učenja nakon smjene. Osim toga, nakon neprospavane noći je učinak bio lošiji kod starijih osoba, te onih koji su visoki na skali rigidnosti spavanja, a niski na skali sposobnosti prevladavanja pospanosti. Ne postoji statistički značajna razlika u učinku na testu pamćenja brojeva unaprijed (koncentracija), dok je u testu pamćenja brojeva unazad (radno pamćenje) pokazano poboljšanje učinka nakon radne smjene. Iako su sudionici bili značajno pospaniji nakon dežurstva, subjektivni osjećaj pospanosti nije bio povezan ni sa jednom objektivnom mjerom učinka. Zaključno se može reći da 24-satno dežurstvo ne utječe jednako na sve kognitivne funkcije: učinak u kratkotrajnim zadacima koji zahtijevaju koncentraciju i radno pamćenje nije narušen, a pad u učinku javlja se kod dugotrajnijih i monotonijih zadataka te ovisi o dobi i o individualnim karakteristikama spavanja. |
