| Popis: |
Suočavanje sa pandemijom Covid-19 rezultiralo je aktivacijom i pojavom niza socioloških, kao i psiholoških reakcija u cjelokupnoj svjetskoj populaciji, a koje variraju uzimajući u obzir i određene kulturološke specifičnosti. Pandemija novim virusom nosi niz nejasnoća za pojedinca, od nerazjašnjene patofiziologije virusa, visoke virulencije, nepoznatog lijeka i cjepiva, moguće komplikacije, te značajnu stopu smrtnosti kod vulnerabilnih skupina. Okolnosti promjenjenog životnog funkcioniranja mogu rezultirati pojavom raznovrsnih emocionalnih reakcija (od stresogenih reakcija do specifičnih psihijatrijskih stanja), nezdravih obrazaca ponašanja (npr. prekomjerna uporaba alkohola i/ili psihoaktivnih tvari) i nepridržavanja protu-epidemijskih mjera (poput samoizolacije ili karantene) oso- bito u vulnerabilnim populacijama. Zdravstveni radnici se posebno izdvajaju kao rizična skupina s obzirom na direktnu izloženost potencijalnoj zarazi tijekom rada i skrbi za bole- snike, značajno povećanje opsega rada (u smislu produljenoga radnog vremena), nedosta- tak osobne zaštitne opreme u radu, moralne i emocionalne poteškoće zbog odvajanja od obitelji kako bi izbjegli moguću ugrozu svojih bližnjih. Naša Klinika za psihijatriju provodi istraživanje (u 1. “valu” epidemije ožujak/travanj 2020. godine) i u 2. “valu” (listopad/studeni nadalje) o utjecaju epidemije Covid-19 na psihičko zdravlje zdravstvenih djelatnika svih profila. Istraživanje je anonimno, uz obvezni dobro- voljni pristanak, te se provodi online putem. U metodologiji istraživanja sadržani su opsežni socio-demografski podatci, te niz instrumenata za procjenu širokog spektra emocionalnih smetnji, instrument za procjenu obilježja ličnosti kao i onaj za procjenu kvalitete života. Cilj istraživanja je utvrditi postojanje, intenzitet i razlike psihičkom funkcioniranju zdravs- tvenih djelatnika u izvanrednim okolnostima, te sukladno istima steći uvid u potrebu organiziranja. |
