| Popis: |
U ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske dobna skupina 65 i stariji čini 15, 6%. Kada se ispituje stav javnosti o glavnim problemima s kojima se susreću stari ljudi, dva su najčešća odgovora: financijski problemi i osamljenost. Otprilike 50% javnosti u zemljama Europske unije (Walker i Maltby, 1997) smatra da je neimaština glavni problem starosti. Statistički godišnjaci u europskim zemljama bilježe kontinuirani trend rasta broja starih ljudi koji žive sami. Razna istraživanja ustanovila su razlike u brojnosti i običajima odvojenog stanovanja djece koja zasnivaju svoju obitelj i starih roditelja s obzirom na urbanost/ruralnost prostora kao i položaj pojedinih zemalja u Europi od sjevera prema jugu. Slijedeći navedene trendove i rezultate istraživanja, autorice u radu analiziraju najnovije demografske pokazatelje (biološki sastav, koeficijent feminiteta, indeks starenja, koeficijent starosti, koeficijent dobne ovisnosti, strukturu kućanstva, bračno stanje) koji ukazuju na razliku u mogućim oblicima pružanja skrbi starim osobama u seoskim i gradskim područjima Hrvatske. Prema uobičajenoj hipotezi da su ispražnjeni ruralni prostori zbog višegodišnjeg iseljavanja uglavnom mladih ljudi, povratka dijela iseljenih nakon završetka radne karijere i umirovljenja u seoska područja i slabije organizacije formalnih oblika skrbi od strane države (institucionalne i vaninstitucionalne skrbi) u ruralnim prostorima uzroci slabije i često nedovoljne pružene njege i pomoći starim ljudima, autorice se postavljaju kritički pišući o različitim mrežama društvenih odnosa na selu i u gradu (seosko stanovništvo njeguje čvršće međusobne veze nego gradsko) i mogućnostima ostvarenja dopunskog prihoda (iz rada na okućnici, polju, uzgoju stoke ili ribarstvu). Problem oskudice starog gradskog i seoskog stanovništva analizira se i kroz visine mirovina prema vrsti (starosna, obiteljska i invalidska). Formalne oblike pružanja skrbi starim ljudima autorice prikazuju podacima o broju domova za stare i nemoćne u gradovima i ostalom dijelu Hrvatske, cijenom smještaja u domovima i vrstama pružanja vaninstitucionalne njege: dostava hrane, pružanje kućne njege, radne terapije i postojanja gerontodomaćica. Neformalne oblike skrbi čini njega i briga koju svojim ostarjelima pružaju, na prvom mjestu, članovi obitelji (bračni partner, odraslo dijete, drugi članovi obitelji, prijatelji i susjedi) i to kao emocionalnu, informativnu i instrumentalnu podršku (Coward, Lee, Dwyer, 1993). |
