| Popis: |
Karta Stjepana Glavača iz 1673. godine vrijedna je Glavačeva ostavština kao svjedok ondašnjega vremena i jedini poznati primjerak njegova iscrpnoga terenskog rada. Dosadašnji radovi o Glavačevoj karti ističu da ona donosi novìnu u prikazivanju hrvatskih krajeva, čime je utjecala na prikaz središnje Hrvatske na kartama kasnijih autora. Osim toga, važnost i utjecaj Glavačeve karte očituje se i u grafičkom mjerilu koje je izraženo u hrvatskim miljama. Budući da je karta u prikazivanju hrvatskih krajeva bila novìna u to doba, u ovom je radu istraženo jesu li autori, osim hrvatske milje, na svoje karte precrtali i sadržaj Glavačeve karte. U istraživanju je uspoređen sadržaj (naselja, tekućice i druge pojave voda, reljef i pripadajući toponimi) na Glavačevoj karti s istovrsnim sadržajem na kasnije objavljenim kartama. U radu su iskorištene digitalne kopije pet karata: karte Hrvatske Janeza Vajkarda Valvasora iz 1689., karte La Croatia e Contea di Zara i Parte della Schiavonia, overo Slavonia… Giacoma Cantellija da Vignole iz 1690., karte Antuna Belavića iz 1739. te karte Kraljevinâ Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ... iz 1746. nepoznatog autora. Unutar područja Hrvatske na kartama drugih autora, koje obuhvaća Glavačeva karta, malo je toga dopisano i izmijenjeno, već je više toga izostavljeno. Budući da je nakon provedene usporedbe uočena velika sličnost Glavačeve karte s Belavićevom kartom i kartom Kraljevinâ Dalmacije, Hrvatske i Slavonije…, za te dvije karte izračunati su parametri afine i Helmertove transformacije koji upućuju na promjenu dimenzija i orijentaciju listova Glavačeve karte. Istraživanjem Glavačeva utjecaja na pet analiziranih karata nedvojbeno se može tvrditi da su ti autori na svoje karte preuzeli Glavačev sadržaj (ili dio njega). Budući da su autori toliko vjerno prenosili sadržaj s Glavačeve karte u svoja djela, ovim je radom potvrđena teza da je Glavačeva karta bila nov i vrlo detaljan izvor podataka o hrvatskim krajevima u to doba. |
