| Popis: |
Rezultati nedavno provedenog istraživanja (Blažević Simić, 2011) ukazuju na statistički značajnu razliku u stupnju socijalne distance hrvatskih srednjoškolskih učenika prema svim, u istraživanju navedenim etničkim i vjerskim skupinama, te da su negativnom mišljenju skloniji ispitanici muškog spola, polaznici nižih razreda, najčešće ispitanici iz osječke regije, ispitanici hrvatske narodnosti te katoličke vjeroispovijesti. Premda je riječ o relativno normalnoj distribuciji postotaka socijalne distance prema navedenim etničkim i vjerskim skupinama, vrlo malim promjenama u odnosu na rezultate zadnjih sličnih istraživanja iz 1993. i 1998., te u većem dijelu očekivanim rezultatima, autorica stavlja naglasak na određene relevantne informacije koje mogu biti dobri putokazi prema ostvarenju kvalitetnijeg multikulturnog društva kakvom težimo i o kojem intenzivno govorimo unutar brojnih recentnih obrazovnih reformi. U prilog tomu svakako ide i činjenica da je, uz roditeljski i vršnjački utjecaj, upravo sustav odgoja i obrazovanja temeljni prostor i uvjet za promjenu stavova (a koji su nakon autoričine analize dobivenih rezultata očito u velikoj mjeri posljedica stereotipa i niže razine poznavanja obilježja navedenih etničkih i vjerskih skupina), stoga je nužno staviti još veći naglasak na kontinuiranu kurikulumsku i praktičnu izloženost učenika informacijama suprotnim od sadržaja primijećenih stereotipa i predrasuda, a koja je uvođenjem spomenutih brojnih obrazovnih reformi tek započeta. |
