| Popis: |
Postupak za prisilne hospitalizacije propisan je ZZODS-om i namijenjen osobama s težim duševnim smetnjama koje predstavljaju rizik za sebe ili okolinu. Povećan rizik za prisilnu hospitalizaciju prema mnogobrojnim studijama imaju pacijenti s kroničnim mentalnim poremećajima kao što je shizofrenija i druge psihoze. Cilj ovoga rada bio je uočiti utjecaj pandemije COVID-19 na prisilne hospitalizacije, a time i na mentalno zdravlje u populaciji. Brojne studije su promatrale utjecaj socijalne izolacije i straha oko vlastite sigurnosti tijekom pandemije na mentalno zdravlje, čime su zaključili da osim što na različite načine negativno utječe na mentalno zdravlje žena, muškaraca, djece, mladih i kronično bolesnih, da osobito snažan utjecaj ima na pacijente s psihijatrijskim poremećajima. Ovo istraživanje obuhvaća 201 pacijenata prisilno hospitaliziranih na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Pacijenti su podijeljeni u dvije veće skupine prema datumu hospitalizacije (prije covid pandemije ili tijekom covid pandemije) te uspoređivani na temelju spola, dobi, dijagnostičkih kategorija, broja prethodnih hospitalizacija na Klinici za psihijatriju, duljine boravka, i mjesta otpusta (kući ili u psihijatrijsku bolnicu). Također, analizirala se razlika u broju pacijenata prije i tijekom covid pandemije, kao i razdoblje „lockdown-a“ u RH. Rezultati istraživanja ukazuju na porast dijagnoza poremećaja raspoloženja i stalnih sumanutih stanja, a pad dijagnoza poremećaja ličnosti tijekom pandemije. U usporedbi s razdobljem prije pandemije, za vrijeme njezinog trajanja ukupno je hospitaliziran manji broj pacijenata, povećava se udio pacijenata ženskog spola, te je veći broj otpusta kući, a manji u PB Lopača. „Lockdown“ je karakteriziran padom broja prisilnih hospitalizacija. |
