| Popis: |
Proizvodni potencijal svinja neprekidno se mijenja pod utjecajem različitih selekcijskih i uzgojnih postupaka. Zbog toga je testiranje proizvodnog (genetskog) potencijala različitih genotipova svinja kontinuirani proces. Istraživanje je provedeno sa skupinom nekastriranih muških grla (nerastića) i skupinom ženskih nekastriranih grla (nazimica) švedskog landrasa. U svakoj skupini bilo je 15 životinja, a izabrane su slučajno, po jedno muško i žensko prase iz 15 legala. Tov svinja je trajao 95 dana. Svinje su uzimale hranu ad libitum. Disekcija svinjskih polovica obavljena je metodom po Wenigeru i sur. (1963.).Tijekom tova od 30 kg do 90 kg tjelesne mase, nerastići su u odnosu na nazimice imali bolji dnevni prirast (660 g : 640 g), veću mesnatost polovica (56, 92% : 54, 53%), i u njima manji udio leđnog dijela (14, 83% : 18, 94%), a veći udio plećki (15, 02% : 13, 29%). Debljina leđne slanine mjerena u razini između 10. i 11. rebra bila je bolji indikator mesnatosti kod nerastića i nazimica (r=0, 703** i r=0, 863**) od debljine slanine iza posljednjeg rebra i površine presjeka MLD-a na istim mjestima. Fenotipsko očitovanje rasta i klaoničke kakvoće švedskog landrasa razlikuje se po spolovima. |
