| Popis: |
Tema ovog rada je uvijek aktualno pitanje kompetencija učitelja razredne nastave i načini njihovog stjecanja kroz sve vidove obrazovanja, počevši od kompetencija koje učitelj dobiva na fakultetu, preko stručnih usavršavanja kojima iste nadograđuje i proširuje, pa do samoobrazovanja u koje spada čitanje stručne literature, i ne manje važno obrazovanje kroz radno iskustvo u struci. U teorijskom dijelu ovog rada govori se o odgojno obrazovnom sustavu u Bosni i Hercegovini i HNŽ, suvremenoj školi i učitelju kao glavnim čimbenicima i nositeljima odgojno obrazovnog procesa, zatim o pedagoškim kompetencijama i njihovoj važnosti za uspješan rad učitelja, o načinima i putovima njihovog stjecanju kroz život i obrazovanje, kao i o oblicima cjeloživotnog učenja koje učitelji prepoznaju kao najbolje za stjecanje i usavršavanje postojećih kompetencija potrebnih za odgovoran posao kojim se bave. Razrađeni su i neki prijedlozi i ideje za stjecanje novih ili poboljšanje nedovoljno razvijenih, a potrebnih kompetencija, preko analize recentnih domaćih i stranih autora i pregleda njihovih dosadašnjih istraživanja, na temelju čega se operacionaliziralo empirijsko istraživanje. U radu je istražena zastupljenost i razvijenost kompetencija koje su učitelji stekli tijekom studija, kao i kroz ostale oblike cjeloživotnog učenja (stručna usavršavanja i samoobrazovanje) kroz samoprocjenu učitelja. Tijekom 2017. godine provedeno je istraživanje na uzorku od 380 učitelja razredne nastave osnovnih škola Hercegovačko-neretvanske županije Federacije BiH. Dobiveni podatci obrađeni su odgovarajućim statističkim postupcima. Na temelju obrađenih podataka i činjenica analizirani su i interpretirani rezultati istraživanja. Ispitani učitelji se uglavnom slažu u stavovima kako su kompetencije važne za posao koji obavljaju, te kako su ih stekli kroz cjeloživotno učenje, a najviše samoobrazovanjem i kroz rad u struci - praksom. Znanje stečeno kroz sve vidove obrazovanja često koriste u praksi. Dio učitelja se smatra nedovoljno kompetentnima za rad s djecom s posebnim potrebama, a informatičku kompetenciju prepoznaju kao jednu od slabije razvijenih. Također, u zaključku rada dane su i neke preporuke za poboljšanje i unapređivanje načina i putova za stjecanje kompetencija, kao i otvorena nova aktualna pitanja za daljnja istraživanja. |
