| Popis: |
Promjene zakonskih i podzakonskih propisa te uvođenja novih poslovnih procesa, uvijek izazivaju veliki interes unutar pojedinih stručnih krugova, prvenstveno zato jer imaju veliki utjecaj na poslovanje i postupanje gotovo svih subjekata unutar geodetske struke. Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji definiran je geodetski projekt. U cijeloj toj paradigmi zakona i pravilnika, geodetski projekt za velike infrastrukturne objekte ostaje nepoznanica. Naime, za sve građevine kao što su cjevovodi, dalekovodi, žičare i sl. (građevine za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru), kao i za ceste, željezničke pruge i slične građevine (koje se određuju unutar koridora), prema Pravilniku o geodetskom projektu formiranje građevinske čestice definira se parcelacijskim elaboratom ili se uopće ne definira, a situacija za lokacijsku dozvolu predaje se na preslici katastarskog plana, HOK-u ili ortofoto karti. Također, dio geodetskog projekta kojim se evidentira građevna čestica i obavlja upis vlasnika i ovlaštenika (što je investitoru neophodno za podnošenje zahtjeva za započinjanje gradnje), elegantno je riješeno za jednostavan objekt, međutim kada se radi o linijskom objektu velike duljine, nekoliko 10-aka km (kada se objekt nalazi uvijek u nekoliko katastarskih općina), završetak izrade geodetskog projekta procjenjuje se u višegodišnjem razdoblju. Vlada Republike Hrvatske i državne institucije, koje su trebale prepoznati mogućnost uređenja zemljišta i upravljanja prostorom na području infrastrukturnih objekata te geodetska struka, koja je trebala definirati jednoznačna pravila kojih će se svi izvoditelji pridržavati, zakazali su upravo u dijelu koji se ne tiče samo legalizacije jednostavnih objekata, nego i u velikom području investicija financiranih iz fondova Europske unije. |
