| Popis: |
Žene s invaliditetom su izložene rodnoj i tjelesnoj deprivaciji te predstavljaju višestruko ugroženu populaciju. Stoga, možemo govoriti o dvostrukoj diskriminaciji koja determinira marginaliziran položaj žena s invaliditetom. Me utim, u kontekstu tržišta i rada, žene s invaliditetom se profi liraju kao nepoželjna ili nepreferirana radna snaga zbog ega diskutiramo o terminu trostruke diskriminacije koja proizlazi iz njihovih fi zi kih (invaliditet), rodnih (žene) i ekonomskih (žene s invaliditetom na tržištu rada) faktora. U perspektivi patrijarhalnih predrasuda, institucionalne nesenzibilnosti i njihove nedostatne vidljivosti u needuciranoj sferi javnosti, generira se društvena isklju enost žena s invaliditetom na tržištu rada. Nezaposlenost žena s invaliditetom je konstanta u svjetskim i lokalnim okvirima zbog ega je na globalnom djelu feminizacija siromaštva. Njihova nemogu nost aktivne društvene participacije je produkt neadekvatnog društvenog sustava s neartikuliranom mrežom suradnje izme u države, institucija te udruga za potporu i poticaj žena s invaliditetom. Žene s invaliditetom su prisiljene na slabije pla ene, spolno selektirane sektore rada, a tradicionalni seksisti ki obrasci pri zapošljavanju potvr uju trostruku marginalizaciju i dugoro no odga aju perspektivu ujedna enih društvenih šansi i mogu nosti žena i muškaraca, naro ito osoba s invaliditetom. Iz tih se razloga name e potreba za aktivnom politikom koja e kroz fl eksibilne programe artikulirati radnu poziciju žena s invaliditetom na tržištu rada jer je progresivna ekonomska integracija nedovoljno iskorištene radne snage žena s invaliditetom od višestruke društvene koristi. |
