| Popis: |
Pobačaj kao namjerni prekid trudnoće predstavlja izraz ideoloških, političkih i moralno-etičkih vrijednosti te izaziva brojne emocionalno nabijene rasprave u društvu i znanosti. Prekretnicu za društvenu aktivaciju po pitanju pobačaja predstavlja odluka Vrhovnoga suda Sjedinjenih Američkih Država 1973. godine, kojom se omogućio legalni pobačaj ženama tijekom cijele trudnoće, što je pokrenulo svojevrsnu liberalizaciju pobačaja u svijetu. S povećanjem dostupnosti legalnoga pobačaja i porastom broja pobačaja u svijetu, rastao je i interes o mogućim psihosocijalnim posljedicama pobačaja. Stoga ovaj rad donosi sustavan prikaz i kritički osvrt na istraživanja psihosocijalnih posljedica namjerno induciranog pobačaja kod žena u fertilnoj dobi. Istraživanja pokazuju ambivalentno djelovanje pobačaja na ženino psihičko zdravlje, poput pojave depresije, anksioznosti, PTSP-a, postabortusnog sindroma ili pak pozitivnih djelovanja na psihičko zdravlje. Pritom ishod psihičkog zdravlja žene ovisi o procesu donošenja odluke o prekidu, odnosno nastavku trudnoće, te dobivenoj podršci od romantičnog partnera i obitelji. Od velikog značaja za ishod psihičkog zdravlja nakon namjerno induciranog pobačaja je otkrivanje rizičnih čimbenika za negativan ishod pobačaja, odnosno čimbenika moderatorskog i/ili medijatorskog učinka. No, brojna metodološka ograničenja istraživanja onemogućuju generalizaciju dobivenih rezultata na širu populaciju ili uopće snažne zaključke o ovoj temi. Osim upoznavanja s institutom pobačaja i različitim aspektima te problematike te prikazom i kritičkim osvrtom na dosadašnja istraživanja, navest ćemo nekoliko mogućnosti primjene spoznaja o psihosocijalnim posljedicama namjerno induciranog pobačaja kod žena - u kliničkoj praksi, prilikom kreiranja zdravstvenih programa i pravnih okvira te informiranja šire javnosti o djelovanju pobačaja na psihosocijalno zdravlje žene i njezinu okolinu, a sa svrhom prevencije štetnih posljedica pobačaja. |
