| Přispěvatelé: |
Slišković, Ana, Burić, Ana, Ćubela Adorić, Vera, Gregov, Ljiljana, Sorić, Izabela, Vulić-Prtorić, Anita |
| Popis: |
Današnji mediji imaju veliku ulogu u dječjem razvoju. Djeca dnevno provedu 6 i više sati ispred različitih ekrana. Posljedice na razvoj djeteta mogu biti višestruke, iako ne moraju uvijek biti negativne što ponajviše ovisi o kontekstu unutar kojeg djeca koriste medije. Cilj je istraživanja provjeriti povezanost učestalosti korištenja različitih medija (gledanje tv, igranje kompjuterskih igara i surfanje internetom) s nekim aspektima kognitivnog (školski uspjeh) i socijalno-emocionalnog razvoja (impulzivnost, empatija, broj prijatelja i vršnjačka prihvaćenost). Također se htjelo provjeriti utječe li roditeljski nadzor ili društvo prijatelja/rodbine na razlike u navedenim povezanostima. U istraživanju je sudjelovalo 880 učenika petog do osmog razreda (48% dječaka i 52% djevojčica). Učenici su imali između 10 i 16 godina (M=12, 81, sd=1, 15). Tijekom redovne nastave ispunili su Skalu impulzivnosti (Vulić-Prtorić, 2006), Upitnik empatije (Ivanović i Buško, 2008), Skalu učestalosti izloženosti medijima (Velki, 2012) te posebni obrazac u sklopu kojeg su dali podatke o broju najboljih prijatelja, osjećaju prihvaćenosti i školskom uspjehu. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji razmjerno mala, ali statistički značajna povezanost između učestalosti korištenja medija i svih ispitanih aspekata razvoja. Više sati provedenih uz medije povezano je s većim stupnjem impulzivnosti, manjim stupnjem afektivne empatije, više prijatelja, boljom vršnjačkom prihvaćenosti te slabijim školskim uspjehom. Korelacije se razlikuju ovisno o nadzoru. Učestalost gledanja televizije statistički je značajno negativno povezano s školskim uspjehom ukoliko djeca gledaju televiziju s roditeljima ili prijateljima/rodbinom dok takva korelacija ne postoji u slučaju da djeca gledaju televiziju bez nadzora. Učestalost igranja kompjuterskih igara statistički je značajno više povezana uz razinu impulzivnosti ukoliko djeca igraju uz nadzor roditelja u odnosu kada djeca igraju zajedno s prijateljima/rodbinom. Učestalost surfanja internetom statistički je značajno više negativno povezana uz razinu afektivne empatije ukoliko djeca surfaju uz nadzor roditelja u odnosu kada djeca surfaju sama ili s prijateljima/rodbinom. Općenito gledajući potvrdili smo opći trend prijašnjih istraživanja. Međutim, dobivene razlike u korelacijama nisu uvijek u očekivanom smjeru, što nas upućuje na zaključak da očito nije u svim situacijama roditeljski nadzor ključan kako bi se smanjio negativan utjecaj korištenja medija te da treba gledati i neke druge čimbenike i procese koji bi mogli imati važnu ulogu u sprječavanju negativnog utjecaj medija na razvoj djece. |
