| Popis: |
Rijeka Krka spada u vodotoke jadranskog sliva sa najvećim brojem zabilježenih slatkovodnih vrsta, te se po brojnosti nalazi uz bok većim rijekama kao što su Neretva i Cetina. Zbog velikog broja zabilježenih vrsta, Krka je jedno od najzanimljivijih ihtioloških područja Hrvatske, ali i Europe. Utvrđivanje granica sliva Krke, unatoč brojnim istraživanjima samo je djelomično riješeno iz razloga što čitav sliv leži na području krša, te se granice podzemnih vodotoka ne mogu u potpunosti sagledati. Programom istraživanja rasprostranjenosti i stanja populacija ciljnih vrsta slatkovodnih riba NP „Krka“ predviđeno je istraživanje slatkovodne ihtiofaune rijeke Krke i njenih pritoka unutar granica Nacionalnog parka „Krka“ na području Šibensko-kninske županije. Uzorkovanje rijeke Krke i njenih pritoka provedeno je kako bi na svakoj postaji sakupljeni uzorak bio reprezentativan, odnosno realan pokazatelj zajednice riba. Provedeno je osam terenskih istraživanja tijekom šesnaest dana u 2021. i 2022. godini, prilikom čega se vršilo uzorkovanje ihtiofaune. Za istraživanje ihtiofaune primijenio se standardni postupak elektroribolova sa obale ili iz čamca (aktivna metoda) te uzorkovanje u jezerima pomoću standardiziranih jednostrukih najlonskih mreža „nordijskog tipa“ (pasivna metoda). Kao dopunske metode, korištene su i metoda udičarenja te postavljanja vrša. Provedenim istraživanjem ukupno su zabilježene 24 vrste riba i 12279 jedinki, raspoređenih u šesnaest porodica. Od ukupnog broja zabilježenih vrsta, njih šest je strano i to su crni somić, babuška, gambuzija, sunčanica, bezribica i amur. Osam vrsta su zavičajne endemske vrste, a radi se o: oštrulji, mrenu, visovačkom glavočiću, dalmatinskoj pijurici, drlji, ilirskom klenu i Turskijev klenu. U ukupnom ulovu, po brojnosti dominira gambuzija (43, 7 %), bezribica (24, 1 %), drlja (15, 4 %) i sunčanica (6, 4 %), dok su sve ostale vrste zastupljene sa manje od 5 % u ukupnoj brojnosti. Također, tijekom provedenog istraživanja, najveći broj jedinki očekivano je zabilježen na rijeci Krki (9253 jedinki ili 75, 4 %), zatim na Visovačkom jezeru (1690 jedinki ili 13, 8 %) te na jezeru Torak (1088 jedinki ili 8, 9 %). Na rijeci Čikoli i Šarenim jezerima zabilježen je manji broj jedinki u odnosu na ukupan broj (230 ili 1, 9 % i 18 ili 0, 1 %). Nadalje, na rijeci Čikoli zabilježene su dvije ciljne vrste za EU ekološku mrežu Natura 2000 (dalmatinska pijurica i oštrulja) kao i u Krki (visovački glavočić i mren). Konačno, broj zabilježenih zavičajnih vrsta je nešto veći od stranih/translociranih (prenesenih), ali suprotno navedenom, broj jedinki stranih/translociranih vrsta daleko je dominantniji od zavičajnih na području rijeke Krke i njenih pritoka unutar i izvan granica NP „Krka“. |
