| Popis: |
Proces globalizacije rezultirao je činjenicom da je jezik iznimno bitan kao komunikacijsko sredstvo. Usto, posebno se ističu okolnosti u kojima su učenici najviše izloţeni engleskome jeziku u usporedbi s drugim svjetskim jezicima. Suvremena nastava usmjerena je na učenika i proces učenja, te se uloga individualnih faktora pomno proučava. Posebnu vaţnost ima motivacija kao ključni faktor u procesu OVIJ-a. Njezinu sloţenost i promjenjivost nije lako razumjeti i definirati, što je dovelo do brojnih teorija i modela. Jedan od najnovijih motivacijskih modela ponudio je Zoltan Dörnyei. Povezano s time, glavni je cilj ovoga istraţivanja upravo provjeriti valjanost Dörnyeijeva konstrukta L2MSS na hrvatskim adolescentima različite dobi: prvih i trećih razreda srednje škole i prve godine fakulteta. Dodatni ciljevi su ispitati ima li razlika u izraţenosti različitih dimenzija konstrukta L2MSS kod hrvatskih adolescenata, utvrditi postoje li razlike povezane s dobi u motivaciji za učenje engleskoga jezika tijekom adolescentske dobi i utvrditi povezanost različitih dimenzija L2MSS-a s kauzalnim atribucijama i uspjehom iz engleskoga jezika. Za potrebe istraţivanja preveden je i prilagoĎen upitnik Taguchi i sur. (2009). Upitnik je testiran u preliminarnom istraţivanju, pa je primijenjen u glavnome istraţivanju. PotvrĎena je valjanost i pouzdanost mjernoga instrumenta za primjenu u hrvatskome obrazovnom kontekstu. Istraţivanje je potvrdilo da postoje očekivane latentne dimenzije upitnika u sklopu L2MSS-a u hrvatskome obrazovnom kontekstu, tj. potvrĎena je trodimenzionalna struktura konstrukta. Najizraţenija dimenzija konstrukta je Idealno inojezično ja. Dokazano je postojanje razlika s obzirom na dob u motivaciji adolescenata za učenje engleskoga jezika. Rezultati istraţivanja pokazali su da najviši stupanj motivacije za učenje ima najstarija skupina – studenti. MeĎutim, pokazalo se da je skupina učenika trećih razreda srednje škole najmanje motivirana za engleski jezik, za razliku od svojih mlaĎih kolega iz prvih razreda i starijih kolega – studenata prve godine studija. Tu pojavu pada motivacije tijekom srednjoškolskog obrazovanja trebalo bi pomno ispitati u budućim istraţivanjima. UtvrĎena je pritom i statistički značajna povezanost izmeĎu kauzalnih atribucija, uspjeha i pojedinih dimenzija konstrukta L2MSS. Ovim istraţivanjem utvrĎena je valjanost Dörnyeijeva konstrukta u hrvatskom kontekstu i sukladno tome mogu se razviti odgovarajući instrumenti za mjerenje motivacije hrvatskih učenika engleskoga jezika tijekom adolescentske dobi. To će produbiti opće razumijevanje motivacije za učenje inoga jezika. Steći će se uvid u strukturu i varijabilitet motivacije kod hrvatskih adolescenata. Nove spoznaje moći će se primijeniti u nastavi stranih jezika u hrvatskome obrazovnom sustavu i moći će posluţiti sudionicima obrazovnoga procesa, posebice nastavnicima, da dobiju bolju sliku o motivaciji hrvatskih učenika i studenata. Te spoznaje mogu se primijeniti u razrednome okruţenju kako bi nastavnici mogli ne samo motivirati svoje učenike već i spriječiti pad ili gubitak motivacije. |
