| Popis: |
Uvod: Moždani udar ima visoku smrtnost kako u svjetskim okvirima tako i kod nas. Značajno financijski opterećuje kako republički tako i županijske zavode za zdravstveno osiguranje. Glavnina bolesnika ostaje trajnim invalidima, a uz velika financijska izdvajanja i upornu fizikalnu terapiju oporavi se mali broj bolesnika (jedna trećina). Osim medicinskog osoblja koje sudjeluje u tretmanu bolesnika oboljelih od MU, veliku ulogu u oporavku imaju obitelj i bolesnikovo šire i daljnje okruženje. Cilj rada: je utvrditi broj i distribuciju bolesnika liječenih od moždanog udara u 2017. godini, procijeniti ishode liječenja te utvrditi vrstu antikoagulantne terapije na otpustu. Definirati i analizirati faktore rizika s osvrtom na primarnu i sekundarnu prevenciju. Procijeniti postojeću skrb bolesnika, uz definiranje mjesta i uloge medicinske sestre. Metode: Ciljni parametri prikupljeni su iz medicinske dokumentacije koja je nastala tijekom liječenja bolesnika. Varijable, prikupljene iz elektronskih otpusnih pisama unesene su u elektronički zapis ispitanika u program Microsoft Excel, po posebno izrađenoj tablici podataka. Rezultati: Sudjelovalo je 167 bolesnika, 86 žena (51, 50%) i 81 muškaraca (48, 50%). Najzastupljeniji faktori rizika bili su hiperlipidemija i hipertenzija, fibrilacija atrija i dob iznad 70 godina. Od moždanog udara 2017. god. umrlo je 45 bolesnika (26, 90%), više muških (53, 30%), s neurološkim deficitom ostalo je 56 bolesnika (33, 50%), više muških (53, 60%), a djelomično ili potpuno oporavljenih je bilo 66 (27, 00%), više kod žena (59, 00%). U tretmanu fibrilacije atrija (67, 00%), mali dio bolesnika je na Warfarinu i NOACs, 88 njih (52, 30%) u odnosu na 134 na acetilsalicilnoj kiselini (80, 20%). Postoji statistički značajna razlika u vrsti i broju čimbenika rizika MU u odnosu na dob i spol ispitanika. Stariji bolesnici skloniji su većoj smrtnosti. Muški spol je faktor rizika i među muškarcima veća je ukupna smrtnost. Zaključak: Prepoznavanje i sustavno provođenje politike unaprjeđenja i očuvanja zdravlja uz aktivnosti na području primarne, specijalističke i bolničke zdravstvene zaštite osnovni su preduvjeti postizanja uspjeha u prevenciji moždanog udara. U stvaranju takvog okruženja nužna je suradnja zdravstva s dragim strukturama javnog života. |
