| Popis: |
Kompostiranjem ostatka iz alkoholne destilacije fermentiranog koma organska se tvar reciklira, a daljnjom upotrebom kao gnojivo ili supstrat za biljnu proizvodnju smanjuje se utjecaj na klimatske promjene i potrošnju prirodnih resursa. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj različitih polaznih komponenti kompostnih smjesa na svojstva proizvedenog komposta. U pokusu su kao kompostna tvoriva korištene slama pšenice, kokošje stajsko gnojivo (pH 7, 89), otpadna masa iz destilacije jabuke (pH 3, 53) i šljive (pH 4, 19) te preparati s mikroorganizmima. Utvrđen je konduktivitet (EC) kokošjeg stajskog gnojiva (3, 35 dSm-1), otpadne mase jabuke (0, 777) i šljive (1, 404). Pokusna proizvodnja komposta je provedena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Đakovu. Kompostnici su izgrađeni od drvenog materijala volumena nešto većeg od 1 m3, sa pripremljenom podlogom pogodnom za pasivno aeriranje zbog perforiranih cijevi na koje je položena drvena sječka. Kompostne smjese su pripremljene u četiri smjese koje su se sastojale od iste količine otpadne mase iz destilacije voća (48 L) i slame pšenice (5 kg), a razlikovali u količini kokošjeg stajskog gnojiva (S1-12 kg ili S2-24 kg) i s ili bez dodatka mikrobiološkog preparata (MO0 i MO1), pa su smjese označene: T1 (S2 MO0), T2 (S1 MO0), T3 (S1 MO1) i T4 (S2 MO1). U kompostiranju smjesa T1, T2 , T3 i T4 maksimalna temperatura je bila 72 °C, 63 °C, 60 °C, odnosno 70 °C, a termofilna faza započela je 7. dana nakon postavljanja pokusa i trajala je 13, 6, 8 i 10 dana. Tijekom druge mezofilne faze (170. dan) u svim tretmanima je utvrđen pad pH vrijednosti (od 9, 4 do 7, 81) u odnosu na uzorke smjesa uzetih na kraju termofi lne faze (22. dan) dok se vrijednost EC blago povećala kod svih tretmana i iznosi najviše (1, 284 dSm-1) u T4. Na kraju procesa u kompostima je utvrđen pad udjela ukupnog C, te porast udjela ukupnog N, pa se i CN odnos očekivano smanjio ispod 20:1, uz najveći pad (9, 23:1) kod tretmana s dvostrukim udjelom stajskog gnojiva i apliciranim mikroorganizmima. Utvrđen je i pad amonijskog i porast nitratnog oblika dušika. Rezultati istraživanja ukazuju na moguću fitotoksičnost komposta koji na kraju procesa imaju pH vrijednost iznad 8 (svi osim T2- 7, 81), dok relativno niski EC (1, 251) može značiti manju trenutnu fertilizacijsku vrijednost zbog nižeg sadržaja vodotopivih soli, tj. hraniva. CN odnos je < 20 i upućuje na zrelost sve četiri smjese, no ako se kao indikator zrelosti uzima odnos završnog i početnog CN, zrela je samo T3 smjesa (0, 75). Može se zaključiti da je otpadna masa iz destilacije voća pogodna komponenta za proizvodnju komposta. |
