| Popis: |
U istočnoj Slavoniji u mjestu Mohovo kod Iloka 2012. godine u voćnjaku obitelji Popović prilikom kopanja septičke jame pronađeno je nekoliko fragmentiranih kostiju vunastog mamuta (Mammuthus primigenius BLUMENBACH, 1799) i jedna treća falanga (phalanx III) srednjeg prsta (digit III ; vjerojatno prednje noge) nosoroga (Coelodonta antiquitatis /BLUMENBACH/). Spomenuti fosilni ostatci pronađeni su u profilu lesnih naslaga, na dubini od oko 130–150 cm. Radi budućih sedimentoloških analiza uzeti su uzorci sedimenata iz slojeva iznad, ispod i oko samih nalaza. Detaljnija istraživanja sedimenata također će utvrditi prisustvo/odsustvo fosilnih ostataka drugih životinja, naročito mikrosisavaca te puževa. Iz sedimentnog profila izvađeni su sljedeći skeletni elementi vunastog mamuta: jedan fragment prednjeg dijela mandibule bez zuba, jedan fragment lijeve mandibule s jednim zubom (prvi ili drugi stalni lijevi kutnjak: M1 ili M2 sin.), zatim oštećeni distalni dio desne tibije (goljenična kost) te osam vrlo sitnih ulomaka kljove i kostiju. Sitnim fragmentima kostiju nije mogla biti određena anatomska pripadnost. Zub je jako istrošen žvakanjem, a prema morfološkim karakteristikama to je tipični kutnjak vunastog mamuta. Treća falanga bila je pronađena zajedno s ostatcima vunastog mamuta, i najvjerojatnije je pripadala vunastom nosorogu (Coelodonta antiquitatis /BLUMENBACH, 1807/), životinji koja je istovremenik vunastog mamuta i zajedno s njim bila je jedan od članova tzv. pleistocenske megafaune. Oni su predstavnici životinja koje su živjele na stepskim/travnatim prostranstvima tijekom gornjeg pleistocena na području Euroazije. Većina nalaza vunastih mamuta u Hrvatskoj potječe iz naplavina naših velikih rijeka: Save, Drave i Dunava, a do sada su tek na nekoliko mjesta pronađeni njihovi in situ (autohtoni) ostatci. Nalazište Mohovo novo je nalazište autohtonih ostataka vunastih mamuta u Hrvatskoj. |
