| Popis: |
U ovome se radu, ponajprije na temelju arhivskoga i terenskoga istraživanja, obrađuje toponimija gornjega Međimurja. Međimurje je najsjevernija, prostorno najmanja, ali najgušće naseljena hrvatska županija i sa svih je strana okružena vodama. Sa sjevera i sjeverozapada omeđuje je rijeka Mura, a s juga rijeka Drava. Zapadna se granica, prema Sloveniji, pretežito može povući uz potok Trnavu, na sjever uz potok Šantavec, a dalje se proteže sjeveroistočno od Robadja te južno od Gibine dolazi do Mure. Dakle, Međimurje izgleda kao otok, a zemljopisni ga položaj, morfološka i geološka građa terena te jezični odrazi stoljetnoga suživota s Madžarima čine osobito pogodnim za provođenje dijalektoloških i onomastičkih istraživanja. Rad se temelji na sustavnoj obradbi bogate prikupljene toponimijske građe gornjega Međimurja te na analizi onomastičke, ali i druge za temu relevantne literature, u prvome redu dijalektološke, geografske, geodetske, povijesne i etnološke. Toponimijska je građa za rad prikupljena višegodišnjim terenskim istraživanjima (u skladu s Uputama za prikupljanje onomastičke građe Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a za svako je gornjomeđimursko naselje ispunjen i Upitnik za onomastiku, tj. dio upitnika koji se odnosi na toponimiju). U radu su u obzir uzimani i toponimijski podatci prikupljeni u relevantnim državnim tijelima, primjerice u Područnome uredu za katastar Čakovec, Hrvatskim šumama, tj. Šumariji Čakovec te u Hidrotehnici d. o. o. Čakovec. Iako se rad temelji na suvremenoj toponimijskoj građi, pri obradbi i tumačenju toponima korišteni su i podatci iz arhivskih i povijesnih vrela. U uvodnome se dijelu ovoga rada iznosi teorijska podloga, metodološki postupci, ciljevi istraživanja i struktura rada. Zatim se donosi sažeti opis zemljopisnoga položaja gornjega Međimurja i kratak povijesni pregled. U dijalektološkome se dijelu ovoga rada, utemeljenome na građi prikupljenoj tijekom vlastitih terenskih istraživanja, ali i na temelju dostupne literature, obrađuju fonološke, morfološke i leksičke značajke mjesnih govora. Središnji je dio rada posvećen prikazu i razredbi prikupljene suvremene toponimijske građe, koja je, ovisno o vrsti imenovanoga objekta, podijeljena na: ojkonime (imena naselja), hidronime (imena voda), hilonime (imena šuma), zemljišna imena i oronime (imena uzvisina) te je svaka tema zasebnoga poglavlja. S obzirom na to da bi sustavan prikaz gornjomeđimurske toponimije znatno nadilazio okvire ovoga rada, kao model obradbe toponima unutar svakoga je poglavlja sustavno i cjelovito obrađena suvremena toponimija samo Općine Sveti Juraj na Bregu, kao primjer kako bi se mogli sveobuhvatno analizirati toponimi nekoga područja usporedbom i objedinjavanjem rezultata terenskih istraživanja s rezultatima analize ostalih vrela toponomastičkih podataka. Unutar svakoga poglavlja obrađeni su podatci popraćeni odgovarajućim grafikonima i zemljovidima. |
