| Popis: |
Jurski karbonati Vanjskih Dinarida taložili su se u plitkovodnim platoformskih okolišima Jadranske mikroploče i Jadransko karbonatne platforme. Dok je unutarnji dio platformskog prostranstva bio karakteriziran stabilnim i ujednačenim taložnim uvjetima, njezin sjeveroistočni dio bio je zahvaćen tektonikom koja je utjecala na oblik i lokaciju ruba platforme sve do kasne donje jure što dovodi do taloženja karbonata na padini i u bazenu za vrijeme srednje do gornje jure. U ovome radu smo izabrali četiri različita slijeda od kojih je svaki obilježen svojim jedinstvenim taložnim zapisom. Svaki slijed predstavlja jedan od četiri tipična gornjojurska okoliša u zapadnim Dinaridima. To su 1) Sošice, dubokovodni slijed sa značajkama otvorenog bazena ; 2) Breze, pretežno plitkovodno platformski slijed sa djelomično dubokovodnim značajkama ; 3) Jazvina, plitkovodno platformski slijed ; i 4) Rovinj, plitkovodno platformski slijed koji je prekinut emerzijom. Istraženi slijedovi su podijeljeni u neformalne litostratigrafske jedinice koji se ne poklapaju sa kronostratigrafskim jedinicama. Zbog toga, starost ovih jedinica je samo djelomično određena. Prema Veliću (1977), oksford i donji dio kimeridža odgovaraju Macroporella sellii cenozoni , dok srednji – gornji kimeridž i titon odgovaraju Clypeina jurassica cenozoni. Clypeina jurassica cenozona se dijeli na dvije podzone: Clypeina jurassica podzonu (gornji kimeridž – donji titon) i Clypeina jurassica i Campbelliella striata podzonu (gornji titon). Između ove dvije cenozone se nalazi Cylindroporella anici cenozona. Međutim, kako se tu nije mogla naći foraminifera Cylindroporella anici Nikler i Sokač, ne može se definirati raspon ove cenozone preko analiziranih slijedova. U ovome radu, pokušati ćemo definirati i analizirati paleookolišni razvoj sjeverozapadnog dijela Jadranske karbonatne platformne za vrijeme gornje jure pomoću zabilježenih promjena facijesa unutar izabranih karbonatnih slijedova zapadnih Dinarida. |
