| Popis: |
Posljednjih su se godina u hrvatskoj medievistici intenzivirala istraživanja hrvatskog plemstva u zaleđu istočnojadranskih gradskih općina, posebice u zaleđu Zadra. Analizom spisa nastalih djelovanjem Zadarskog kaptola kao vjerodostojnoga mjesta, na čije je postojanje upozoreno na početku 1990-ih, te spisa zadarskih i šibenskih bilježnika, iznesena su vrijedna zapažanja, osobito o hrvatskom srednjem i nižem plemstvu. Jedan od nezaobilaznih aspekata za bolje poznavanje prošlosti hrvatskog plemstva zadarskoga zaleđa jest i istraživanje njihova suodnosa sa Zadrom. Tijekom istraživanog razdoblja rod je bio osnovna struktura prema načinu organiziranja plemstva na području od Baltika do Jadrana. To je bio slučaj i među srednjim i nižim plemstvom Hrvatske Kraljevine, koje je redefiniranjem značenja roda oko polovice XIV. stoljeća – uvjetovanog ponajprije vladarskim reformnim nastojanjima – samo unutar roda dobilo novu pravnu zaštitu. U središtu tog novog značenja bila je zaštita zajedničkog posjeda te istodobna kohezija roda. S obzirom na ulogu Zadra kao gravitacijskog središta cjelokupne Hrvatske Kraljevine, osobito tijekom druge polovice XIV. stoljeća, pripadnici pojedinih rodova trajno su se nastanili u Zadru te ondje igrali bitnu ulogu. Pritom različitost društvenog uređenja gradske općine i zaleđa nije sputavala afirmaciju srednjeg i nižeg plemstva u gradu. Društveni i gospodarski ugled hrvatskog plemića mogao je i pozitivno utjecati na njegov položaj u gradskoj općini, premda društveni položaj ondje najčešće nije odgovarao njihovom položaju u zaleđu. U izlaganju se suodnos grada i zaleđa pratiti dvojako. Ponajprije kroz primjere hrvatskih plemića koji se nastanjuju, posluju ili se na neki drugi način trajno spominju u Zadru. Ukratko se razmatra pravni status, poslovanje, ženidbene veze, na osnovi primjera Mateja pokojnog Netremaca od roda Mogorovića, Jurja pokojnog Miroslava od roda Mogorovića, Vladiha pokojnog Jurja Petuševića od roda Karinjana, Damjana pokojnog Martina od roda Polečića, Lovre Dražmilića od roda Jamometa, Ivana Kučića od roda Kačića i Grgura Mrganića od roda Virevića. Uz to motre se njihove sveze s djedovinom u zaleđu, srodnicima ili pripadnicima drugih rodova. Na osnovi primjera te dvojake interakcije zaključuje se o društvenom i gospodarskom prožimanju istočnojadranskog grada i hrvatskog zaleđa. |
