| Popis: |
Izjava koja se pripisuje Albertu Einsteinu govori da nakon što izumru pčele, čovječanstvu ostaje još samo četiri godine života. Ljudi kao jedna od mnoštva vrsta divne bioraznolikosti ovoga plavog planeta međuovisni su s drugim vrstama. Pomori pčela diljem svijeta nisu fikcija, već aktualna stvarnost koju se nipošto ne bi smjelo zanemariti i/ili zataškavati. Nestanak pčela uvjetovan je ljudskim neznanjem i nemarom koji izviru iz kratkoročne koristi i mogućnosti zarade. Općoj ugroženosti pčela, njihova zdravlja, kvalitete njihovih proizvoda pa samim time i zdravlja ljudi direktno pridonose antropogeni utjecaji od kojih prednjače pesticidi i teški metali, promjene u staništima i klimatske promjene. Podaci zadnjih nekoliko desetljeća su zabrinjavajući i govore o znatnom padu broja pčelinjih zajednica, primjerice, od 1985. godine gubitak pčela medarica u Europi iznosi 25 % dok u Americi od 2006. godine do sad on iznosi čak 40 %. To se može i hoće odraziti na mnoge kultivirane biljne vrste, njihovu opstojnost i kvalitetu uroda, koje primarno oprašuju pčele. Isto je i sa samoniklim vrstama koje oprašuje mnoštvo kukaca od kojih prednjače pčele jer su one glavni oprašivači cvjetnjača i ključni čimbenik u održanju biološke raznolikosti brojnih ekosustava. Zato su pčele u neraskidivoj svezi s našim opstankom na Zemlji. One su vrlo korisni biološki pokazatelji onečišćenja prirode i okoliša i neophodne su za zdravi planet kao i zdravu ljudsku populaciju. Ukoliko želimo sačuvati život u obliku u kakvom ga poznajemo, potrebno je ozbiljno prionuti zaštiti pčela. |
