| Popis: |
Godine 1947. Antun Barac je izabran za redovitog člana tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Iste godine izabran je za tajnika Akademijina Odjela za za jezik i književnost. Godine 1951. od tog Odjela, na Barčevu inicijativu, stvaraju se dva zasebna odjela, odnosno razreda: Razred za filološke znanosti i Razred za suvremenu književnost. Jedna od prvih zadaća Odjela za jezik i književnost, koju je predložio i osmislio Antun Barac, bilo je osnivanje Instituta za jezik i književnost 1948. On je bio i prvi direktor tog Akademijinog instituta davši ujedno i temeljne smjernice njegovu daljnjem djelovanju. Zadaća nove znanstvene ustanove bila je okupiti znanstvene djelatnike koji će suvremenom znanstvenom metodologijom i zajedničkim nastojanjima proučavati povijest hrvatskoga jezika i književnosti. Odsjek za jezik tog Instituta svoj je rad usmjerio prema završetku Akademijinog velikog Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika, te izradi praktičnog Rječnika hrvatskoga književnog jezika, povjerenoj Juliju Benešiću. Odsjek za književnost organizirao je prikupljanje rukopisnog materijala važnog za proučavanje hrvatske književnosti, čime su se ujedno stvarale pretpostavke za kasnija kritička izdanja važnijih hrvatskih pisaca. Godine 1952. dva su se odjela zajedničog instituta izdvojila u dvije samostalne jedinice: Institut za jezik i Institut za književnost, na čelu prvog ostao je Antun Barac a vodstvo drugog preuzeo je Dragutin Tadijanović. Velike su zasluge akademika Antuna Barca i za osnivanje Akademijinog Instituta za povijesne znanosti u Zadru (1954.). Svrha osnutka tog instituta bila je potaknuti istraživanje prošlosti južne Hrvatske, osobito Zadra, s težištem na nedovoljno obrađenoj povijesnoj građi, što je tim značajnije zna li se da je taj hrvatski grad od 1920. do 1944. bio u sastavu Italije, te je bilo važno sustavno organizirati znanstvena istraživanja o njegovu nedvojbenu hrvatstvu. Antun Barac je urednik triju Akademijinih važnih edicija: Građa za povijest književnosti hrvatske (1947.–1953.), Rada JAZU (uredio 1948. knj. I. – Odjela za jezik i književnost) i Noviji pisci hrvatski (1949.–1955.). |
