| Popis: |
Tema ovog rada je analiza povezivanja opskrbe prirodnim plinom sjevera i juga Europe te uloga hrvatskog Terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku (nakon Grčke, to je drugi postojeći terminal u jugoistočnoj Europi) u tom procesu. Prirodni plin dobiva sve značajniji politički i geopolitički karakter, posebice na europskom kontinentu, kojeg definira visoka ovisnost o uvozu iz Rusije (oko 43% prirodnog plina koji se troši u EU dolazi iz Rusije) naime, potražnja za prirodnim plinom u Europi je u blagom porastu (EU potražnja čini oko 13% ukupne svjetske potražnje) pri čemu uvoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) predstavlja vrlo prihvatljivu i komercijalnu konkurentu alternativu plinu koji se transportira plinovodima. Energetsko zakonodavstvo, „zelena energija”, plinska infrastruktura te međusobni odnosi država članica, izazovi su koji su posebno obrađeni u radu pri čemu je posebno dan naglasak na energetsku i političku sigurnost, pojašnjena je važnost povezivanja plinskih tokova i plinske infrastrukture, posebice Srednje Europe. Uz analizu stanja tržišta plina u Europi i utjecaja ukapljenog prirodnog plina, definirani su i objašnjeni sadašnji/budući izazovi kao i moguća rješenja kroz legislativu i praksu Europske unije. U radu se iznose osnovne značajke iz kojih proizlazi međusobna povezanost povijesnih, političkih i geopolitičkih odrednica koju su imale i imaju utjecaj na stvaranje političkih i gospodarskih odnosa zemalja srednje Europe sa drugim državama pri čemu situacija na tržištu energenata nedvosmisleno odražava geopolitički utjecaj država vlasnica teritorija s velikim rezervama prirodnog plina. U tom kontekstu posebno je sagledana i razrađena uloga Terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, njegov potencijalni značaj na zemlje gravitirajuće regije te njegov položaj u odnosu na postojeće i nove projekte plinske infrastrukture kao novih „ulaznih vrata“ diverzificirane opskrbe. |
