| Popis: |
Osim genotipa, najveći utjecaj na prinose kukuruza ima okolina, odnosno interakcija genotipa i okoline. Razlike u plodnosti tla, klimatski uvjeti, pojave bolesti i dr. uvelike utječu na visinu i stabilnost prinosa kukuruza. Christiansen (1982.) ističe da se samo 10% svih površina u svijetu, pod uzgojem kulturnog bilja, može uvrstiti u kategoriju područja gdje biljke nisu izložene stresnom utjecaju okoline. Iz ovih razloga neophodno je kreirati nove inbred linije i hibride kukuruza s većim stupnjem tolerantnosti prema biotskim i abiotskim stresovima, koji se javljaju u određenim proizvodnim uvjetima. Tako Duvick (1997.) navodi da se glavnina genetskog poboljšanja prinosa odnosno većih prinosa hibrida novije generacije u odnosu na stare može pripisati povećanoj tolerantnosti na stresna uvjete. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati tri nova hibrida FAO grupe 600 (Dugi, Riđan i Bc 616) u vegetacijskim godinama 2012., 2013. i 2014. na dvije do četiri lokacije na prinos zrna i sadržaj vode u zrnu. Sva tri ispitivana hibrida zabilježila su veće prinose i manji sadržaj vode u zrnu u odnosu na dva ispitivana standarda, a to je naročito bilo izraženo u ekstremno sušnoj 2012. godini kada su te razlike bile i statistički visoko opravdane. U 2014. godini, koja je bila izrazito vlažna, sva tri ispitivana hibrida su kao i u 2012. i 2013. godini zabilježila veće prinose, manji sadržaj vode u zrnu i manji broj slomljenih biljaka u odnosu na dva standarda. |
