| Popis: |
Primijenjeni sustav obrade u interakciji s tlom i klimom značajno utječe na fizikalna svojstva tla i prinose uzgajanih kultura. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj jesenske i proljetne osnovne obrade i primjene odgovarajućih ratila uz reduciranje zahvata dopunske obrade na fizikalna svojstva tla, poglavito mehanički otpor, te prinos zrna kukuruza i sjemena soje. Da bi se utvrdio utjecaj načina i rokova obrade na fizikalna svojstva pseudoglejnog tla i prinose kultura u razdoblju od 2006. do 2009. godine postavljen je četverogodišnji stacionarni poljski pokus s pet različitih varijanata obrade tla. Istraživanja su provedena na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Pokusne varijante sačinjavale su različite kombinacije osnovne i dopunske obrade tla: Varijanta A – osnovna obrada u proljeće i dopunska sjetvospremačem, varijanta B – osnovna obrada u proljeće i dopunska rotirajućom drljačom, varijanta C – osnovna obrada u jesen, zatvaranje zimske brazde klinastom drljačom i dopunska obrada rotirajućom drljačom, varijanta D – osnovna obrada u jesen, zatvaranje zimske brazde i dopunska sjetvospremačem te varijanta E – osnovna obrada u jesen, zatvaranje zimske brazde, tanjuranje i sjetvospremanje (kontrolna varijanta). Zahvati dopunske obrade provedeni su jednim prohodom. Vegetacijske godine 2006. i 2008. uzgajan je kukuruz, a 2007. i 2009. soja. Sjetva kukuruza na svim varijantama obrade obavljena je četverorednom sijačicom, a sjetva soje žitnom sijačicom. Gnojidba i zaštita od korova i štetočinja za obje kulture bila je ujednačena. Nakon nicanja, u stadiju metličanja kukuruza i cvatnji soje istraživana je volumna gustoća, gustoća čvrstih čestica, ukupni porozitet, retencijski kapacitet tla za vodu, kapacitet tla za zrak i trenutni sadržaj vlage u sloju tla 0-15 cm i 15-30 cm. Mjerenje mehaničkog otpora tla tijekom 2006. i 2007. izvršeno je četiri puta, a u 2008. i 2009. šest puta svake istraživane godine. Kao rezultat primijenjenih načina obrade u istraživanje je uključen prinos zrna kukuruza i sjemena soje. Na sve istraživane pokazatelje značajno su utjecale klimatske prilike. Mehanički otpor tla u velikoj mjeri je ovisio o količini trenutne vlage. U obradivom sloju nisu utvrđene vrijednosti otpora koje bi onemogućavale razvoj korijenovog sustava, osim kod niske vlažnosti tla. Kod vlažnosti manje od 14% u obrađivanom sloju otpor je veći od 7 MPa, a u podpovršinskom horizontu kod vlažnosti manje od 18% otpor je veći od 6 MPa. Na varijantama s proljetnom osnovnom obradom do dubine 30 cm utvrđeni su manji otpori tla tijekom vegetacije u usporedbi s varijantama gdje je osnovna obrada obavljana u jesen. Najveći prosječni otpor utvrđen je na kontrolnoj varijanti obrade. Značajan porast otpora zabilježen je u sloju 30-40 cm na svim varijantama obrade. U podpovršinskom horizontu (30-80 cm) najmanji prosječni četverogodišnji otpor ustanovljen je na varijanti B, a najveći na varijanti A. Tijekom istraživanja nisu utvrđene značajne razlike u sadržaju vlage između varijanata obrade, kao ni između slojeva 0-15 cm i 15-30 cm. Najmanji sadržaj vlage u oba sloja zabilježen je u fazi metličanja kukuruza i cvatnji soje u svim istraživanim godinama. Volumna gustoća, kao indikator zbijenosti, bila je najveća na varijanti E. Ovaj parametar povećavao se tijekom vegetacije, tako da su najmanje vrijednosti utvrđene nakon nicanja, a najveće nakon berbe kukuruza i žetve soje. Volumna gustoća povećavala se i s godinama istraživanja, najmanja je utvrđena 2006., a najveća 2009. Najveći ukupni sadržaj pora i makropora ustanovljen je 2006. u sloju 0-15 cm i 15-30 cm, a najmanji 2009. Najveći prinos zrna kukuruza ostvaren je na varijanti B, 12, 6 t ha-1 2006. i 13, 8 t ha-1 2008., a najveći prinos sjemena soje utvrđen je na varijanti E, 2, 2 t ha-1 2007. i 3, 5 t ha-1 2009. |
