| Přispěvatelé: |
Mršić, Gordan, Vrdoljak, Andro, Škavić, Nevenka, Mršić, Tatjana, Popović, Maja, Žugaj, Saša, Šikić, Anita |
| Popis: |
Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata kriminalističke istrage vodilo je javno tužilaštvo, a ondašnji javni tužilac više je puta inzistirao na tome da je suzbijanje kriminaliteta potrebno postaviti na znanstvene osnove. Vjerovalo se da bi realizacija takvog pristupa dovela do veće učinkovitosti u suzbijanju kriminaliteta te veće objektivnosti i humanosti pri utvrđivanju činjenica. U godišnjim izvještajima ondašnjeg Istražnog odjeljenja Javnog tužilaštva Hrvatske može se vidjeti razrada takvih ideja, no ipak u skromnom opsegu jer još nisu bilo jasno kojim bi se metodama i sredstvima to postiglo. Zbog isključivanja javnoga tužilaštva iz neposrednog vođenja istrage te nedostatnog i nedovoljno i nerazvijenoga kadra sudaca istražitelja, glavni teret istraživanja (očevida i istrage) prenosi se na Službu unutrašnjih poslova. To je zahtijevalo odgovarajuću reorganizaciju i dodatne napore te službe. Tijekom 1952. godine u ondašnjem Ministarstvu unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske također se spoznalo da se pristup problemu suzbijanja kriminaliteta mora postaviti na znanstvene osnove te je u jesen 1952. donesena odluka o osnivanju Ureda za kriminološka ispitivanja. Osnivanje ureda povjereno je dr. Tomislavu Markoviću. Zadaća je Ureda bilo stvaranje uvjeta za uvođenje suvremenijih kriminalističkih metoda i ispitivanja fenomena kriminaliteta, a cilj je bio uspješnije suzbijanje kriminaliteta. Tako je, kao Ured za kriminološka ispitivanja, formalno 1. siječnja 1953. osnovan današnji Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“. U to vrijeme, Ured je bio samostalna jedinica Državnoga sekretarijata za unutrašnje poslove Narodne Republike Hrvatske te prva specijalizirana jedinica za kriminalistička ispitivanja i vještačenja i kriminološka istraživanja u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1967. republičkim Zakonom o unutrašnjim poslovima djelomično je izmijenjen status Ureda i on prelazi u Zavod za kriminalistička vještačenja i kriminološka istraživanja. Koncem osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća gubi se status Zavoda i on postaje Centar za kriminalistička vještačenja i ispitivanja. Od 2008. godine Centar djeluje pod sadašnjim nazivom Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, Centar postaje nacionalni forenzički Centar koji obavlja forenzična vještačenja i ispitivanja za potrebe policije, državnog odvjetništva i sudova. Tijekom 1997. godine dobiva nove tehnološki moderne laboratorijske prostore u kojima se nalazi i danas. Centar nosi ime Ivana Vučetića, Hrvata koji je emigrirao u Argentinu i 1891. godine u tadašnjoj argentinskoj policiji, kao prvi u svijetu ustanovio sistematiku desetoprstne daktiloskopske zbirke, a ona se kao opći forenzički pojam u svijetu egzistira po nazivom „Vucetichissimo“. Nakon punih 60 godina rada u forenzici, Centar je prerastao u modernu forenzičnu instituciju. Ima više od 140 zaposlenika te i dalje nastoji biti jedna od vodećih europskih forenzičkih institucija. Vodeću ulogu u regiji potvrđuje status akreditiranog laboratorija prema međunarodnoj Normi za ispitne laboratorije, ISO 17025, koji Centar dobiva 2010. godine, a u svom opsegu akreditacije posjeduje ukupno 57 ispitnih metoda iz svih područja forenzike. Svoju moderniju povijest Centar započinje pisati početkom devedesetih godina prošloga stoljeća raspadom bivše države i osamostaljenjem Republike Hrvatske. U tom trenutku vještaci dotadašnjega Centra za kriminalistička vještačenja (CKV, kako ga i danas mnogi zovu), kao najkompetentniji za forenzična istraživanja i vještačenja, bili su angažirani diljem Hrvatske jer je u to vrijeme u ratom zahvaćenoj Hrvatskoj bilo napretek svakodnevnog ratnoga kriminala. Primjerice u muzeju i zbirci vatrenog oružja Centra možete pronaći ostatke granate zrak-zemlja ispaljene iz zrakoplova JNA prilikom raketiranja Banskih dvora 1991. godine Ti eksponati nalaze se upravo u muzeju Centra zbog jednostavnog razloga - očevid i vještačenje radili su vještaci Centra za kriminalistička vještačenja. U istom muzeju možete pronaći i ostatke helikoptera promatrača Europske zajednice srušenog nedaleko od Novog Marofa ; uz stručnu pomoć vještaka Centra dokazano je da je srušen raketom JNA proizvodnje. Centar se iznimno ponosi ovim dijelom svoje povijesti pa ta sjećanja, zapisi i materijalni dokazi zauzimaju posebno mjesto u Centru. Centar je danas moderna forenzična ustanova koja u svom svakodnevnom radu koristi suvremenu tehnologiju i veliki broj različitih metoda za forenzičku obradu materijalnoga traga i njegovo pretvaranje u materijalni dokaz. U njemu su obuhvaćena gotovo sva područja vještačenja i ispitivanja u forenzici: daktiloskopska vještačenja otisaka papilarnih linija, biološka vještačenja (DNK), vještačenja kontaktnih tragova tekstilnih vlakana, vještačenja droga, toksikološka vještačenja (droga i alkohol u krvi i mokraći), kemijsko-fizikalna vještačenja, vještačenja boja, stakla, gume, vještačenja dokumenata i rukopisa, vještačenja kratkog i dugog vatrenog oružja, vještačenja mehaničkih tragova provale i provalničkih alata, kemijske i fizikalne metode za utvrđivanje tragova pucanja (SEM/EDX), prometna vještačenja, strojarsko-tehnološka vještačenja i dr. Centar je nositelj nacionalne zbirke DNK profila te nacionalne zbirke otisaka papilarnih linija – AFIS (Automated Fingerprint Identification System). Također, Centar je nositelj Zbirke zrna i čahura streljiva iz neriješenih kaznenih djela na području Republike Hrvatske. Zbirka je nedavno digitalizirana i optimizirana za elektronsko pretraživanje prema karakteristikama mehaničkih tragova koje ostavlja oružje na streljivu uz pomoć automatskih balističkih sustava za identifikaciju (IBIS i Condor). Od 1998. godine Centar je punopravni član Europske mreže forenzičnih znanstvenih instituta (ENFSI- Eureopan Network of Forensic Science Institutes), krovne organizacije nacionalnih forenzičnih instituta Europe, koja obuhvaća ukupno 64 laboratorija iz cijele Europe, što potvrđuje visoku profesionalnu razinu rada u Centru. Takvo pozicioniranje Centra unutar europske organizacije omogućilo je razmjenu podataka, iskustava i metoda rada putem radnih grupa ENFSI-a. Centar sudjeluje u gotovo svim radnim grupama koje obuhvaćaju vještačenja boja, stakla, mikro tragova vlakana, eksplozija i eksploziva, očevide požara i tehnoloških havarija, dokumenata i rukopisa, droga, pesticida, bioloških tragova, pa do balističkih, prometnih i tehnoloških vještačenja. Pored prezentacija znanstvenih dostignuća tijekom godišnjih sastanaka, radne grupe iz svog područja organiziraju testove kompetencije nepoznatim uzorcima (proficiency tests) kojima se osigurava međunarodna kontrola kvalitete ispitivanja pojedinih laboratorija. Centar uspješno sudjeluje u svim testovima koje organizira ENFSI, što je i obaveza sukladno sustavu upravljanja kvalitetom. Na području znanstveno-istraživačkog rada Centar se može pohvaliti s većim brojem objavljenih znanstvenih i stručnih radova, doktorskih disertacija te magistarskih radova iz područja biomedicine i zdravstva te tehničkih, biotehničkih i prirodnih znanosti. Centar ima sedam doktora znanosti, dva su imenovana u znanstveno zvanje znanstveni suradnik, jedan u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik, a jedan u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik, a ima i četiri magistra znanosti. Ističemo činjenicu da je od tih znanstvenika, šest doktora znanosti i dva magistra znanosti stasalo u Centru u relativno kratkom razdoblju. |
