| Popis: |
Uvođenje psihosocijalnog tretmana/terapije počinitelja nasilja u obitelji kao jedne od zakonski predviđenih mjera stavlja pred psihologe niz istraživačkih i praktičnih izazova – od konceptualizacije takvog tretmana, njegovog praćenje i evaluacije, pa do poznavanja stavova stručnjaka, oštećenih članova obitelji i počinitelja prema ovoj mjeri. U izlaganju ću biti opisana konstrukcija i prva primjena Skale stavova prema tretmanu nasilnika. Skala se sastoji od 16 čestica i ima jedan glavni faktor koji objašnjava 28, 5% varijance rezultata. Prva primjena, izvršena kao sastavni dio konstrukcije skale, provedena je na uzorku stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, pravosuđa i policije – psiholozima, pravnicima, socijalnim radnicima, policajcima i kriminalistima, kao i sa studentima završne godine odgovarajućih fakulteta (N=250). Psiholozi i socijalni radnici imaju pozitivniji stav prema tretmanu nasilnika od policajaca i pravnika. Osobe sa srednjom stručnom spremom imaju nešto negativniji stav prema tretmanu nasilnika od onih s visokim i poslijediplomskim obrazovanjem. Žene (N=178) imaju pozitivniji stav od muškaraca (N=72). Sudionici su također iskazivali stavove prema uzroku nasilja nad ženom u obitelji na odgovarajućoj skali. Nova Skala stavova prema uzroku nasilja se sastoji od 40 tvrdnji i 5 subskala: Društvo kao uzrok, Žena kao uzrok, Osobni stav prema nasilju, Muškarac kao uzrok, Loša iskustva. Stav prema psihosocijalnom tretmanu nasilnika negativno je povezana sa subskalama uzroka nasilja, osim sa subskalom Muškarac kao uzrok nasilja s kojom nije povezana. Dakle, pojedinci koji uzrokom nasilja smatraju društvo, ženu, ranija loša iskustva počinitelja i sl. (a ne samog muškarca), imaju manje pozitivan stav prema tretmanu nasilnika kao postupku koji može dovesti do zaustavljanja nasilja. Navedeni rezultati će biti analizirani pod vidom daljnje izobrazbe stručnjaka za ovo područje rada. |
