| Popis: |
Objekt istraživanja ovog rada je informatička pismenost u Dalmaciji, odnosno u četiri najjužnije hrvatske županije: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačkoneretvanskoj. S obzirom na historijsko-geografske okolnosti prostor tih četiriju županija u naslovu rada poistovjećuje se s tradicionalnim nazivom Dalmacija. Cilj rada jest analiza rezultata Popisa stanovništva 2011. godine na način da se rezultati prikažu prikladnim tematskim kartama, tablicama i grafikonima, a potom i obrazlože prostorne različitosti ispitivane varijable na razini navedene četiri županije te na razini gradova/općina unutar istih. Metode korištene u istraživanju su analiza rezultata Popisa 2011. godine, rad u Micorsoft Excel-u, analize u GIS-u (ArcMap 10.1) te analize ostale relevantne literature i izvora. Informatička pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost korištenja računalom i računalnim programima. Važno je razlikovati informatičku pismenost od informacijske pismenosti (eng. information literacy) koja predstavlja uviđanje potrebe za informacijama i posjedovanje znanja o tome kako pronaći, procijeniti i iskoristiti relevantne informacije u svrhu rješavanja određene problematike. U Popisu stanovništva 2011. godine prvi put se postavilo pitanje o informatičkoj pismenosti (pitanje br. 24). Ispitanike (starije od 10 godina) se pitalo znaju li na računalu obavljati sljedeće četiri aktivnosti: obrada teksta, tablični izračuni, korištenje elektroničkom poštom, korištenje internetom. Rezultati o informatičkoj pismenosti, za stanovništvo starije od 10 godina prema starosnim skupinama i spolu, objavljeni su na razini županija i gradova/općina. Iz rezultata proizlazi da se na razini Republike Hrvatske nešto više od polovice stanovništva starijeg od 10 godina koristi računalima, odnosno da je informatički pismeno. Najveći dio osoba koristi internet, a najmanje osoba poznaje tablične izračune. Muška populacija je informatički pismenija od ženske populacije. Navedene razlike u poznavanju korištenja računala prema spolu postoje i u dalmatinskim županijama. Nadalje, dvije županije (Zadarska i Šibensko-kninska) pokazuju manju informatičku pismenost od državnog prosjeka, a dvije (Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska) veću. Budući da je Šibensko-kninska županija demografski najstarija u odnosu na ostale tri, u radu se analiziraju podaci prema starosnim skupinama kako bi se vidjelo je li ukupna niža razina informatičke pismenosti rezultat većeg broja starog stanovništva ili nekih drugih čimbenika. Također, analizirat će se i stupanj informatičke pismenosti na razini gradova/općina kako bi se vidjelo postoji li razlika između urbanih središta i ruralnog prostora, odnosno jesu li općine bliže županijskom središtu pismenije od onih koje su geografski udaljenije. K tome, s obzirom na postojanje unutrašnjeg, zagorskog prostora, tradicionalno slabije razvijenog od obalnog, dobiveni rezultati će se obraditi i s aspekta različitih društveno-geografskih čimbenika, ponajprije ekonomskih i obrazovnih (npr. geografski raspored obrazovnih ustanova). |
