| Popis: |
Dugotrajne su ekonomske, demografske i ekološke devastacije, izazvane mletačko-osmanskim ratovima na sjevernodalmatinskom pograničju u ranom novom vijeku u znatnoj mjeri oblikovale njegov društveni i gospodarski razvoj. S obzirom da su okolnosti izazivale rast migracijskog potencijala, u radu će se ukratko predstaviti različiti obrasci prostornoga kretanja ; od tipa, oblika i smjera migracija, do njihovog dosega, motiva i intenziteta. Izabrana arhivska građa različite provenijencije će u usporedbi s dostupnom sekundarnom literaturom poslužiti za interdisciplinarnu kvalitativnu analizu s ciljem rekonstrukcije temeljnih migracijskih pravaca. Djelom će se, ovisno o raspoloživim izvorima, procijeniti učestalost i intenzitet prostornog kretanja. S obzirom na složenost prostorne organizacije i specifičan pravni položaj Mletačke Dalmacije na geostrateško-politički i ekološki nestabilnom (krškom nizinskom) prostoru, u fokusu će biti cijeli spektar različitih modaliteta lokalnih i prekograničnih kretanja (bilo odseljavanja, doseljavanja ili povratničkih migracija) te njihov utjecaj na daljnje oblikovanje tog povijesnog prostora u ekohistorijskoj perspektivi. Primarni generator migracija bili su sami ratovi, ali i cijeli spektar različitih gospodarskih djelatnosti koje su iziskivale kretanje, bilo kroz strukovne zakonitosti i način života dionika određenih privrednih grana ili kroz doseljavanje obnašatelja raznih administrativnih ili vojnih poslova i službi odnosno pravno-posjedničkih namjesništava. Prevladavajuće obilježje je, uz značajno odseljavanje, bila kontinuirana demografska nestabilnost te stalna izmjena obrađivača napuštenih posjeda. Premda je demografski deficit potaknuo intenzivnije imigracije na mletačku Novu i Najnoviju stečevinu, a doseljavanje se morlačkih stočara s osmanskog serhata čak poticalo povlasticama, ciljana kolonizacija često nije davala rezultata. Slika prostornog kretanja usložnjavala se lokalnim seljenjem pojedinaca, cijelih obitelji ili zajednica između susjednih sela (unutar granica Mletačke Dalmacije), ali i prekograničnim, iz sjeverne Italije. Izvori upućuju na zaključak da u inicijalnoj fazi doseljavanje nije imalo dominantan utjecaj na kratkoročne gospodarsko-društvene ili zdravstveno- melioracijske promjene u okolišu. Dugoročno je pak redistribucija polunomadskog vjersko-etnički drugačijeg demografskog konglomerata u ekonomsko- ekološkom, ali i u etnički-konfesionalnom smislu ostavila znatniji otisak u prostoru. |
