| Popis: |
Cilj istraživanja bio je utvrditi prinos cvjetače te koncentraciju makrohraniva i njihovo iznošenja nakon gnojidbe različitim količinama organskog gnoja. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u tri repeticije s varijantama gnojidbe: mineralna, svježi pileći gnoj (9 t•ha-1), tri varijante gnojidbe kompostiranim pilećim gnojem (4, 8 ; 7, 3 i 9, 7 t•ha-1) i kontrola. Prosječni ostvareni prinos bio je 21, 4 t•ha-1, a najveći je bio u varijantama s mineralnom gnojidbom (26, 1 t•ha- 1) i gnojidbom s 9, 7 t•ha-1 komposta (25, 2 t•ha-1). Na njima je ostvaren i najveći ukupni prinos suhe tvari (1, 90 i 1, 91 t•ha-1). Ostale varijante organske gnojidbe dale su niže prinose, dok je najniži bio na kontrolnoj varijanti (16, 7 t•ha-1), na kojoj je zabilježen i najniži prinos suhe tvari (1, 28 t•ha-1). Najveća koncentracija dušika i fosfora utvrđena je na varijantama s mineralnom gnojidbom (3, 64% ; 0, 64%) i svježim pilećim gnojem (3, 60% ; 0, 64%), dok je najniža na varijanti gnojidbe s 4, 8 t•ha-1 komposta (3, 31% ; 0, 58%). Koncentracija kalija bila je najviša u varijanti sa svježim gnojem (3, 58%), a najniža na kontroli (3, 28%). Prosječna koncentracija kalcija iznosila je 0, 29%, a magnezija 0, 19%, dok među varijantama nije bilo značajne razlike. Ukupno iznošenje hraniva prinosom bilo je najmanje na kontrolnoj varijanti, a najveće na varijantama s mineralnom gnojidbom i gnojidbom s 9, 7 t•ha-1 komposta. Preliminarna jednogodišnja istraživanja su pokazala da se gnojidbom organskim gnojiva mogu ostvariti jednaki proizvodni rezultati kao i mineralnom gnojidbom. Iznošenje hraniva ima isti trend porasta kao i ostvaren prinos, a dobiveni rezultati mogu se koristiti kod proračuna potrebne gnojidbe za željeni prinos. |
