| Popis: |
U ovom radu ispisane su sve vodene površine u Hrvatskoj koje se nalaze u bazi podataka pokrova zemljišta Corine. Rad povezuje model potencijala proizvodnje energije iz solarnih elektrana iz 1988. godine i temperature modula na vodenoj površini. Osim toga, Penman – Monteithov model za procjenu evaporacije kombiniran je sa modifikacijom za djelomično pokrivenu površinu solarnom elektranom. Obje metode su u prošlosti validirane. Pomoću baze podataka pokrova zemljišta Corine i Google karti zabilježeno je 127 vodnih tijela koja ne uključuju vodotoke. Površina 120 jezera je dovoljno velika da bi, kada ih se pokrije 20 % sa solarnom elektranom, elektrana na njima imala snagu na pragu elektrane veću od 5 MW. Najveći potencijal od hrvatskih akumulacijskih jezera ima Perućko jezero na kojem bi solarna elektrana imala snagu na pragu elektrane 439, 82 MW, ukoliko je elektrana veličine 20 % jezera. Usporedbom sa Chenni modelom za proračun proizvodnje na kopnu dobiveno je da će proizvodnja na jezeru Prančevići biti 3, 58 % veća nego u mjestu udaljenom oko 7 km. Zbog dobrog ozračenja i velike mreže hidroelektrana na slivu rijeke Cetinu analiza evaporacije je napravljena za jezero Prančevići. Postavljanjem plutajuće solarne elektrane na jezero Prančevići, ako zauzme 80 % površine jezera, ušteda vode iznosit će 15, 18 % ukupnog volumena jezera. Gotovo cijeli proračun proveden je u Microsoft Excelu, a neki podaci su obrađeni u Matlabu. |
