| Popis: |
Sukladno većini projekcija može se očekivati da uslijed antropogenih pritisaka voda postane najvažniji prirodni resurs ovog stoljeća. Raznolikost staništa i biološka raznolikost već su prihvaćene kao važne odrednice opstojnosti ekosustava, ali i ekonomske održivosti. Krš je pak područje koje je oblikovala voda, koje na površini vodom uglavnom oskudijeva, ali je njome bogato u podzemlju. Također, krš predstavlja posebno važnu vruću točku raznolikosti kako staništa tako i vrsta. Stoga je glavna motivacija za ovaj rad bila pokazati posebnosti krške ekologije te mogućnosti primjene znanja iz ekologije u procesima održivog upravljanja krškim vodnim ekosustavima. Ekološki procesi u kršu posebni su upravo zbog osobitosti kemizma, hidrodinamike i geomorfologije. Možda je najbolji primjer proces obaranja kalcita iz vode u obliku sedrenih naslaga. Osedravanje, osim stvaranja izuzetnog krajolika, uvjetuje niz ekoloških posebnosti, uslijed međudjelovanja dinamike toka, kristalizacije kalcita i bioloških procesa. To se jasno očituje u specifičnoj dinamici procesuiranja organske tvari, ali i u prilagodbama organizama na stalno deponiranje novih slojeva sedre. Prema izgledu i sastavu slojeva u sedri moguće je dobiti uvid u ekološku prošlost područja. Navedene specifičnosti čine ekološke procese u krškim vodama kompleksnijima nego u drugim vodenim ekosustavima, no također često krhkijima. U području južne Europe krš je dominantan reljefni oblik, te su i ljudske intervencije u kršu česte. Ponajprije se radi o iskorištavanju vode za dobivanje električne energije čime se često uzrokuje vodni stres za nizvodne ekosustave. Utvrđeno je da mjere koje se trenutno implementiraju u svrhu ublažavanja vodnog stresa u umjerenom pojasu umjesto očuvanja autohtonog živog svijeta postižu suprotne učinke i značajno mijenjaju metabolizam rijeka. Moguće rješenje je pokušati oponašati prirodni režim toka koji je vladao na tom području prije ljudske eksploatacije. |
