| Popis: |
Izolirano stanovništvo otoka Suska temeljito je proučavao multidisciplinarni tim Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ranih 1950-ih godina. Ovaj doktorat opisuje glavne karakteristike procesa tranzicije tijekom koje je nastupio masovni egzodus stanovnika i 90% populacije tog otoka preselilo u New Jersey u SAD. Analizirane su razlike u načinu života, privredi, društvenoj strukturi i osjećaju identiteta između povijesnog (iz 1950-ih godina) i suvremenog stanovništva (u 2001.). Primijenjene su suvremene metode (analiza mikrosatelitnih polimorfizama DNA) da bi se istražili lokalni mitovi o ekstremno velikoj srođenosti i genetskoj homogenosti među otočanima Suska. Analiza 18 kromosomskih markera X u uzorku od 36 osoba dala je koeficijent naglašene srednje vrijednosti za srođenost od 0, 057, koja vrijednost je blizu očekivane vrijednosti kod potomaka iz brakova prvog bratića. Analiza protezanja neravnoteže povezanosti (LD) u regiji Xq13-21 dokazala je da su svi mogući parovi markera od 10 mikrosatelitnih poredbenih markera u ukupnom razmaku od 3, 3 Mb bili u značajnom LD-u. Studija migranata provedena je za ispitivanje učinaka velikih promjena u okolišu (Susak nasuprot SAD) i srođenosti (Susak nasuprot opće hrvatske populacije) prema nekim biološki važnim kvantitativnim crtama, kao što su krvni tlak i lipidi u serumu. Rezultati su potvrdili postojanje pozitivne korelacije između srođenosti i krvnoga tlaka, što je u literaturi objavljeno u nekoliko prigoda. Analiza kvalitete života vezane uz zdravlje pomoću anketnog upitnika SF-36 pokazala je da otočani imaju bolje rezultate i odnosu na bol, bolje zdravlje, veću vitalnost ili energiju, no da su jače ograničeni svojim socijalnim i emocionalnim problemima nego ostala hrvatska populacija. Posljednji ostaci tradicionalne otočne društvene zajednice na rubu su nestanka. |
