| Autor: |
Pehnec, Gordana, Senčar, Jasminka, Rašeta, Davor, Bešlić, Ivan, Rinkovec, Jasmina, Žužul, Silva, Petrinec, Branko |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2023 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Donos pijeska i prašine iz pustinja prirodna je pojava koja može štetno djelovati na ljudsko zdravlje i okoliš. Pustinjski pijesak sastoji se od čestica minerala koji potječu iz sušnih područja te može putovati na velike udaljenosti i pritom akumulirati razne onečišćujuće tvari antropogenog porijekla. Područje južne i jugoistočne Europe naročito je pogođeno takvim događajima, zbog donosa pijeska i prašine iz Afrike i Azije. Između 26. i 30. ožujka 2020. godine na području Hrvatske zabilježena je vrlo intenzivna epizoda donosa pustinjskog pijeska iz pustinje Karakum u središnjoj Aziji, koja je uslijedila neposredno nakon donosa iz Sahare. U ovom istraživanju promatran je utjecaj ovog događaja na brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta, ukupnu beta aktivnost i razine pojedinih onečišćujućih tvari u zraku. Brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta pratila se u Zagrebu, Zadru i Slavonskom Brodu. Ukupna beta aktivnost zraka mjerena je u Zadru i na dvije lokacije u Zagrebu. Izmjerene su uobičajene vrijednosti za svaku lokaciju. Na mjernim postajama za trajno praćenje kvalitete zraka na kojima mjerenja provodi Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (u Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu) u navedenom razdoblju zabilježene su izrazito povišene koncentracije frakcije lebdećih čestica PM10 (čestice ekvivalentnog aerodinamičkog promjera < 10 μm), koje ujedno predstavljaju i godišnji maksimum na tim lokacijama. Najviši 24-satni prosjeci masenih koncentracija PM10 kretali su se između 134 i 219 μg/m3 u Zagrebu te do 235 μg/m3 u Sisku i Slavonskom Brodu. Koncentracije frakcije lebdećih čestica PM2, 5 (čestice ekvivalentnog aerodinamičkog promjera < 2, 5 μm) nisu bile značajno povišene, što ukazuje na veliku zastupljenost grubih čestica (promjera između 2, 5 i 10 μm). U frakciji lebdećih čestica PM10 zabilježene su u tom razdoblju i povišene razine arsena, mangana i željeza. Ovi rezultati pokazuju da povremene epizode donosa pustinjskog pijeska mogu bitno utjecati na razine pojedinih onečišćujućih tvari u zraku. U ovom istraživanju nije pronađen značajniji utjecaj na brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta i ukupnu beta aktivnost zraka. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
